Izgradnja vjetroelektrane Čadilj, smještene na području između Livna i Glamoča, postala je predmetom intenzivne javne rasprave i lokalnog otpora.
Projekt, koji predviđa postavljanje 23 vjetroturbine ukupne snage 138 MW, obećava značajan doprinos energetskoj neovisnosti regije, ali istovremeno izaziva zabrinutost zbog transparentnosti procesa i utjecaja na okoliš i lokalnu zajednicu.
Projekt vjetroelektrane Čadilj
Investitor projekta je tvrtka WPD Adria, a planirana vjetroelektrana Čadilj trebala bi imati 23 vjetroturbine, svaka snage do 6 MW, s ukupnim kapacitetom od 138 MW. Lokacija projekta nalazi se na granici općina Livno i Glamoč, u blizini planinarskog doma.
Kontroverze i lokalni otpor
Unatoč energetskom potencijalu, projekt je naišao na snažno protivljenje lokalnog stanovništva i Grada Livna. Glavni razlozi za otpor uključuju nedostatak javne rasprave i transparentnosti u procesu izdavanja dozvola i koncesija. Grad Livno ističe da nije bio službeno obaviješten o izgradnji pristupnih putova preko šumskog područja koje pripada gradu, iako se sami radovi izvode na administrativnom području općine Glamoč.
Gradonačelnik Livna, Darko Čondrić, jasno je artikulirao stav gradske uprave protiv ovakvih projekata na zaštićenim područjima. On je naglasio da Grad Livno nije nadležan za izdavanje koncesija niti bilo kakvih dozvola za radove na Kruzima, s obzirom na to da se lokalitet Čadilj, gdje se izvode zemljani radovi za geotehnička istraživanja, u potpunosti nalazi na administrativnom području općine Glamoč.
Na susretu s braniteljima povodom 34. obljetnice obrane Livna, gradonačelnik Čondrić je upoznao branitelje s problematikom koncesija, uključujući i vjetroelektranu Čadilj. Branitelji su podržali njegov stav koji se protivi izgradnji vjetroparkova na području Livna i uništavanju prirodnih ljepota.
"Rekao sam da se Livno brani i danas u svim segmentima, svako sa svoje pozicije rada. Stav Grada je jasan oko područja Kruga. Nismo za izgradnju vjetroparkova, vjetroelektrana na području Kruga. Kao što znate Grad Livno je pokrenuo studiju zaštite Kruga i događa nam se jedan paradoks. Livno znači želi zaštititi Kruge, pokrenuli smo studiju zaštite Kruga, a na prostoru općine Glamoč, uz samu granicu s Livnom, se izdaju koncesije i rade vjetroparkovi.", izjavio je jučer za medije Darko Čondrić, gradonačelnik Livna.
Čondrić je također upozorio na pravne nepravilnosti i nedostatak komunikacije s lokalnom zajednicom, ističući da su mnoge koncesije dodijeljene u pravnom vakuumu, kada županijski zakon o koncesijama nije bio na snazi, jer ga je Ustavni sud FBiH proglasio ništavnim.
"Ono što osporavamo i što želimo jasno istaknuti ovdje da javnost zna. Grad Livno nije nadležan za izdavanje koncesija, Grad Livno nije nadležan za izdavanje bilo kakvih dozvola za radove na navedenom području. Nadležnost je tijela županije i resornog ministarstva. Opet kažem naš stav je jasan i ono što smo osporavali kod donošenja novog zakona da su mnoge koncesije date u trenutku dok županijski zakon o koncesijama nije važio. Znači Ustavni sud FBiH je proglasio zakon ništavnim. Koncesije su se dodjeljivale u tom vakuumu praktički bez zakona i to je ono protiv čega se mi želimo boriti i želimo stati jasno na stranu javnosti, na stranu žitelja Livna. Jednostavno nemamo informaciju da je održana kvalitetna javna rasprava na temu evo i konkretne koncesije Čadilj i bilo kojih drugih koncesija. Znači sve u okvirima svoje nadležnosti Livno će djelovati, ali kažem nismo nadležni za izdavanje bilo kakvih dozvola za radove na navedenom području." naveo je Čondrić.
Na kraju je dodao kako Grad Livno želi zaštititi interese Livna i svih građana te su spremni, u svojim okvirima ovlasti, ukoliko pronađu temelje, za preispitivanje ustavnosti i novog zakona.
Braniteljske udruge iz Livna također su izrazile podršku gradonačelniku u borbi protiv izgradnje vjetroparkova na području Kruga, naglašavajući važnost zaštite prirodnih vrijednosti i povijesnog naslijeđa. Željko Krišto, predsjednik Koordinacije udruga proisteklih iz Domovinskog rata, istaknuo je emocionalnu i moralnu težinu ovog pitanja:
"Žalosno je to da neki pojedinci uzimaju sebi za pravo da ono što su ljudi krvlju obranili oni jednostavno to daju nekome ili za sitan novac ili eventualno džaba. Branitelji opet moraju braniti Livno i ovaj kraj.", izjavio je Željko Krišto, predsjednik Koordinacije udruga proisteklih iz Domovinskog rata.
Dragan Konta, predsjednik Udruge nositelja ratnih odličja HVO, kritizirao je ekonomsku opravdanost projekta u odnosu na štetu koju nanosi okolišu:
"Za pravo služnosti samo na prostoru grada Livna, ostvareno na prostoru Kruga koji pripadaju općini grada Livna, vidjeli ste da godišnja naknada trebala bi biti za pravo služnosti tih puteva 463 konvertibilne marke na godišnjoj razini."
"Ako je 463 marke nešto što će stvarno pomoći proračunu grada Livna i nama ovdje, a trebamo dovesti do devastacije tog bisera Livna i tako reći najvećeg potencijala razvoja turizma na prostoru grada Livna, pa i Glamoča, onda vam je svima jasno znači da je to u potpunosti u pitanju neki drugi interes.", istaknuo je Konta,
Lokalni mještani su čak blokirali radove na terenu, tvrdeći da projekt nije transparentan i da nisu provedene javne rasprave. Iz Grada Livna poručuju da će zatražiti potpune informacije od nadležnih županijskih i drugih tijela te inzistirati na punoj transparentnosti i zakonitosti postupaka.
