Sinj je na nogama! I ne samo Sinj već cijela Cetinska krajina. Razlog je granični prijelaz za pogranični promet prema BiH koji se gradi na Širovića Torini, Sinjani tvrde, oko kilometar zračne linije unutar teritorija Hrvatske.
Na “ničijoj zemlji”, između dvaju graničnih prijelaza, ostat će cijeli zaselak s dvadesetak kuća, staje, košnice, šuma… Sve je to privatno vlasništvo unutar Republike Hrvatske do kojega će vlasnici moći jedino nakon legitimiranja na graničnom prijelazu. Piše Večernji list.
Izvan granice AVNOJ-a
– Ni sendvič neću moći prenijeti preko granice, a da ne spominjem pršut ili jaje! A zašto? Kome je to u interesu?! Susjedi, odnosno BiH, svoj granični prijelaz napravili su na pravom mjestu i ostane li naš granični prijelaz ovdje gdje ga grade, vozit ćemo se cestom oko 2,5 kilometra do bosansko-hercegovačkog prijelaza. Tu je cestu prije nekoliko godina izgradila Hrvatska, novcem hrvatskih poreznih obveznika. Kada bi granica zaista bila tu gdje grade prijelaz, to bi značilo da smo mi u BiH izgradili cestu – priča Dražen Efendić – Tade koji nas je sa Žarkom Delićem – Maćijem i Ivanom Runjom proveo preko policijskog punkta do graničnog prijelaza u izgradnji te dalje spornom cestom, oko koje je i njihova djedovina, do bosansko-hercegovačkog graničnog prijelaza.
– Austro-ugarska granica bila je još četiri kilometra dalje, na BiH teritoriju, a jasno je ucrtana na zemljopisnoj karti iz 1718. godine. AVNOJ-evska je nešto niže, to je granica koju su prihvatile i Hrvatska i BiH, mi samo tražimo da se poštuje. Ovako, ako želim napraviti štalu u svom zaseoku, od koga ću tražiti građevinsku dozvolu? Vjerojatno u Livnu, a parcela mi je upisana u katastarske knjige u Sinju, kamo i pripada. Pa gdje toga ima? – govori Runje koji se bavi stočarstvom i pčelarstvom, a staja i košnice ostat će mu s druge strane graničnog prijelaza.
Međina pokazuje – među
Problem je to koji se izravno tiče mjesnih odbora Obrovca Sinjskog, Gale, Gljeva, Glavica, Bajagića i grada Sinja gdje žive brojni vlasnici parcela koje ostaju s druge strane granice. U probleme s granicom dobro je upućen i Darko Gavrić – Čerčo iz HGS-a.
– Mješovite komisije za definiranje državne granice sastavljene su 2001., a mjerenja na terenu obavljena su 2004. Tim mjerenjem napravljena je šteta teritoriju RH od Kamenskog do Martina Broda. Granica je povučena od 200 metara do jednog kilometra u teritorij RH. Štetu je počinila Državna geodetska uprava. Kada su mjerili,nisu se potrudili komunicirati s domaćim stanovništvom.
Primjerice, iznad Voštana granica više nije na Međini, kako bi trebala biti. Međina, i ime joj kaže da je međa, danas je kilometar unutar teritorija BiH.
Kavurski Koviljevac na Dinari ostao je njima, u BiH su po novom izračunu ostali su i naši planinski vrhovi: Jankovo brdo, Lišćanski vrh, Šljeme, Marino brdo, Bekalovac…
Traže obustavu radova
– To je neprirodno, netočno i neprihvatljivo. Gubimo golemi broj četvornih kilometara. Na tim čukama na Dinari izginula je naša mladost da bismo potezom pera nekog birokrata u Zagrebu to darovali drugoj državi! – ogorčen je Gavrić.
Da se granica kod Sinja gradi na pogrešnom mjestu, potvrđuje i Stipe Božić, naš proslavljeni alpinist i planinar koji ovaj kraj izvrsno poznaje.
– Istina je, granica bi trebala biti iznad. Ljudima će stvarati probleme to što je grade na pogrešnom mjestu, normalno je da im to smeta – kaže Božić.
Pitanje graničnog prijelaza ujedinilo je Sinjane.
– Gradsko vijeće jednoglasno je podržalo zahtjev za obustavom radova i uputio ga Vladi, Saboru, svim klubovima vijećnika, predsjednici i županiji. Tražimo hitnu obustavu radova i premještanje graničnog prijelaza na lokaciju uz granicu – kaže nam nezavisni vijećnik Žarko Delić. Na prosvjedu pred graničnim prijelazom u izgradnji nedavno se okupilo dvjestotinjak ljudi, a ne zaustave li se radovi, Sinjani se ozbiljno spremanju fizički spriječiti njihov nastavak.
