Premijer Hercegbosanske županije (HBŽ) Draško Dalić u intervjuu za Agenciju ONASA govori, između ostalog, o stupnju zaposlenosti na području županije, mjerama koje Vlada HBŽ planira poduzeti u narednom razdoblju, o suradnji sa Hrvatskom u oblasti šumarstva…
ONASA: Jeste li zadovoljni stupnjem zaposlenosti na području HBŽ?
DALIĆ: HBŽ je 31. prosinca 2014. godine na Zavodu za zapošljavanje imala evidentirane 9.440 nezaposlene osobe. Imajući u vidu da u Županiji živi 18.909 aktivnih stanovnika, onda je lako zaključiti da je stupanj nezaposlenosti 49,90 posto, odnos zaposlenih i nezaposlenih gotovo 1:1, sa čim smo nezadovoljni. To je više nego zabrinjavajući podatak, posebice ako se ima u vidu činjenica da se najveći broj zaposlenih odnosi na javnu službu, javna poduzeća i zavode, ugostiteljstvo i trgovinu te pružanje usluga dok samo manji broj zaposlenih radi u proizvodnim djelatnostima. U svom dosadašnjem, a i budućem djelovanju stalno sam isticao i isticat ću da je nezaposlenost i odlazak sa područja HBŽ, posebno mladih, najveći problem u čije rješavanje se trebaju uključiti svi dobronamjerni pojedinci i organizacije jer ovakav trend trebamo što prije promijeniti. Iako mi je poznata činjenica da su sa problemom nezaposlenosti i odlaskom opterećena sva područja u BiH i susjedstvu, s tom činjenicom se nitko nema pravo pomiriti, već moramo poduzeti sve, da svako u svojoj sredini stvori preduvjete da većina ljudi koja živi na području HBŽ i BiH razmišlja o ostanku i povratku u svoj rodni kraj, a jedan od glavnih preduvjeta je zapošljavanje. Vlast kao takva upravo i postoji da rješava probleme iznalazeći odgovore i nudeći konkretne aktivnosti na rješavanju nagomilanih problema. Znamo da vlast nije ta koja izravno otvara radna mjesta, ali jeste ta koja treba stvoriti što bolje preduvjete kako bi oni koji imaju interesa ulagali i na taj način otvarali radna mjesta čime bi postupno smanjivali nezaposlenost i iseljavanje iz Županije. Jedna od zadaća naznačenih u izlaganju i programu Vlade HBŽ jeste rad na vraćanju vjere u mogućnost pristojnog života na prostorima Županije i povratak povjerenja u institucije Županije. Prije svega ovdje mislimo na rast životnog standarda, smanjenje nezaposlenosti i zaustavljanje iseljavanja.
ONASA: Koje mjere Vlada HBŽ planira provesti u narednom razdoblju za unaprjeđenje poslovnog ambijenta?
DALIĆ: Radi vraćanja povjerenja u institucije vlasti, Vlada HBŽ u narednom razdoblju posebnu pozornost posvetit će potpunom otvaranju javne službe prema javnosti, posebice prema osobama koje se bave nekom od djelatnosti kojima se upošljavaju nezaposlene osobe. Javnu službu ćemo tako organizirati da ni u kom slučaju ne smije biti sama sebi svrha, već mora raditi u službi općeg dobra. Kako bi za to stvorili pretpostavke donijet ćemo novi zakon o državnim službenicima i namještenicima kojim ćemo između ostalog uvesti dugoročna i kratkoročna planiranja, izvješća i analize rada te uvesti sustav nagrađivanja i kažnjavanja. Na polju zakonske regulative maksimalno ćemo koristi mjerodavnosti koje nam daje Ustav HBŽ-a u oblasti gospodarstva i razvoja, sigurnosti, obrazovanja i energetske politike. Završit ćemo proceduru izrade i usvajanja Prostornog plana, zatim izraditi i usvojiti Strategiju razvoja HBŽ. Posebnu pozornost posvetit ćemo borbi protiv kriminala i korupcije. U svom radu polazit ćemo od načela nultoga stupnja tolerancije prema korupciji, jer korupcija sputava razvoj poduzetničke klime i političke kulture, rastače moral, kulturu i tradiciju kao temeljne društvene vrijednosti. Spremni smo se boriti protiv korupcije u javnoj službi po načelu uključenost u korupciju jest otkaz. Isto tako koordiniranim aktivnostima svih službi Vlade u daleko većoj mjeri posvetiti ćemo pozornost na što veću efikasnost u borbi protiv rada na crno kako bi svi oni koji se bave gospodarskim i drugim aktivnostima bili u istim startnim pozicijama. Isto tako, formirat ćemo Zavod za poljoprivredu i veterinarstvo koji će, između ostalog, biti na usluzi svima onima koji se bave poljoprivredom i prehrambenom industrijom. Razvojem poslovnih inkubatora dat ćemo šansu dobrim idejama, poslovima koji su na svom početku i onima koji imaju tržišnu budućnost. Ovdje prvenstveno mislimo na razvoj informacijske i komunikacijske tehnologije. To je industrija koja bi za kratko vrijeme, angažmanom domaće pameti uz odgovarajuću početnu potporu zajednice mogla imati značajan izvozni potencijal. Nastavit ćemo poticati ulaganja u imovinu, zemljišta i objekte, neaktivnih poduzeća ili ekonomskim rječnikom rečeno - brownfield investicije. Na ovim aktivnostima moramo pojačati rad županijske Agencije za privatizaciju i tako osloboditi zarobljeni kapital nekadašnjih poduzeća. Naš zadatak biće, što prije staviti u funkciju razvoja gospodarstva preostalu imovinu prodajom ili kroz javno-privatno partnerstvo.
ONASA: Koji su kapitalni projekti?
DALIĆ: S obzirom na to da su poljoprivreda i prehrambena industrija trenutno vodeće djelatnosti kojima se bavi veliki broj obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava, fizičkih i pravnih osoba, stavljanje u funkciju razvoja poljoprivrede svog raspoloživog zemljišta jedan je od najvažnijih i najtežih projekata obzirom na trenutno stanje u kojem se nalazi poljoprivredno zemljište. Tu se u prvom redu ukazuje potreba da žurno priđemo rješavanju imovinsko pravnih odnosa, zatim okrupnjavanju posjeda i uređenju vodnog režima odnosno planiramo sačiniti projekte odvodnjavanja i navodnjavanja poljoprivrednih površina. Za nas je kapitalni projekt i formiranje Zavoda za hranu i veterinarstvo kojim će se uveliko olakšati i pomoći bavljenju poljoprivrednom proizvodnjom na prostoru županije. Očekujemo da će se na našem prostoru realizirati veći broj projekata iz energetske oblasti kao što su provedba II faze HE Orlovac koja bi uključivala izgradnju retencije Čaprazlije, hidroelektrana Kablići i Vrilo, kao i većeg broja malih hidroelektrana (MHE), zatim realizacija projekata izgradnje vjetroelektrana za što postoji veliki interes investitora, kao i realizacija projekata koji bi konačno dali odgovor u koje svrhe se mogu koristiti velike zalihe ugljena pri čemu ne treba zaobići ni izgradnju TE Kongora i/ili Čelebić uz poštivanje najviših ekoloških standarda. Dobra prometna povezanost je vrlo bitan preduvjet razvoja gospodarstva zbog čega će ova vlada punu pozornost posvetiti realizaciji projekata kao što su autocesta ili brza cesta Banja Luka-Split, brza cesta Travnik-Split kao i plinovod uz ovu prometnicu.
ONASA: Sa direktoricom Turističke zajednice Županije Slavom Jukić i predsjednikom Turističkog vijeća Zdravkom Mihaljevićem nedavno ste održali sastanak sa ciljem razvoja turizma. Kakve rezultate očekujete od sastanka?
DALIĆ: Kako je turistička ponuda u HBŽ, unatoč svim prirodnim ljepotama i bogatim kulturno povijesnim spomenicima, slabo razvijena i ima malu potražnju organizirao sam sastanak sa najodgovornijim osobama za razvoj i promociju turizma sa ciljem da se upoznam sa trenutnim problemima u funkcioniranju Turističke zajednice i da kroz zajedničku analizu stanja u turizmu predložimo neka od rješenja. Između ostalog, zaključili smo da Turistička zajednica samostalno ili u suradnji s drugim turističkim zajednicama mora daleko više raditi na promociji naših potencijala dok resorno ministarstvo treba što prije donijeti potrebne propise kako bi se omogućile daljnje aktivnosti na razvoju i promociji turizma. Razvoj i promocija naših turističkih potencijala utemeljen na prirodnim ljepotama i mogućnostima koje pružaju za razvoj turizma naših osam rijeka i šest jezera, zatim deseci planina nije ni približno iskorišteno koliko bi se moglo postići uz određena ulaganja. Pored toga što trenutno ne iskoristiti i osobe koje postižu odgovarajuće uspjehe u sportu koji imaju bliske veze sa razvojem turizmom kao što je biciklizam i razvoj cikloturizma. Trenutno u turizmu najdalje je otišao zimski turizam u Kupresu, međutim i njega muči nedostatak sadržaja i kratkoća sezone. Moramo po uzoru na razvijene turističke zemlje svoju bogatu povijest, kulturu i prirodne ljepote znati pretvoriti u sadržaj koji će imati turistički potencijal. Obzirom da razvoj ovog sektora zahtijeva angažman i kreativnost gotovo cijele zajednice, poglavito poduzetnika u turizmu tu uloga Vlade neće biti presudna, ali ćemo svakako stvarati povoljno okruženje.
ONASA: U svibnju ste razgovarali sa predstavnicima Uprave Hrvatskih šuma, koji su obećali prenijeti svoja iskustva u drvoprerađivačkoj industriji. Koliko prostora ima za napredak u šumarstvu u HBŽ?
DALIĆ: Na izlaganju pred zastupnicima u Skupštini HBŽ prilikom imenovanja Vlade između ostalog kada je u pitanju šumarstvo i drvna industrija rekao sam slijedeće da oko 400.000 kubnih metara godišnje se posiječe stabala u našoj Županiji. Većina toga drveta završi kao ogrjev ili oblovina, greda ili daska. Moramo naći načina kako tom resursu dodati vrijednost i pretvoriti ga u finalni proizvod i tako glavninu profita ostaviti u Županiji, a ne biti samo sirovinska osnova za razvoj gospodarstva susjednih županija. Prošlogodišnji izvoz bh. drvne industrije bio je veći od milijardu KM i sudjeluje u ukupnom državnom izvozu sa 11 posto. Naši poduzetnici moraju biti značajan dio te statistike i mi ih u tom moramo snažno poduprijeti. Biomasu iz naših šuma i polja moramo iskoristiti za proizvodnju topline i energije u kogeneracijskim postrojenjima. Imamo jedan takav uspješan poslovni primjer u Livnu. Zašto to ne napraviti i na drugim pogodnim lokacijama? Upravo iz ovih razloga zajedno sa ŠGD “Hercegbosanske šume” d.o.o. Kupres organizirali smo prezentacije kako bi nam stručne osobe iz šumarstva Hrvatske prenijeli svoja dugogodišnja iskustva o odnosima šumarstva i drvne industrije. U svakom slučaju iz njih smo doznali da spoj šumarstva i drvne industrije mora biti stalno prisutan ako se želi otići dalje u drvnoj industriji od našeg trenutnog stanja. Njihova iskustva u osiguranju drvnim sortimenata po vrsti, količinama, kvaliteti i cijenama u ovisnosti od stupnja finalizacije je vrlo interesantan i za naše prostore. Isto tako trenutno smo u razgovorima sa zainteresiranim investitorom iz inozemstva koji ima proizvodnju u zemljama EU-a i koji pored proizvoda kao što je daska, greda i ostali drvni proizvodi daljnjom preradom onog što ostane nakon ovih proizvoda proizvodi energiju iz biomase, pelete i na kraju od onog što ostane proizvede organsko gnojivo. Nešto slično bi pokrenuo i na našem prostoru ako nakon obilaska pogona, upoznavanja s njihovim potrebama i naših analiza o korisnosti jednog takvog projekta za naš kraj donesemo odluku da idemo u jedan takav projekt.
ONASA: Mogu li se iskoristi iskustva Hrvatske u gospodarstvu, kao članice EU, za napredak u Županiji?
DALIĆ: Iskustva u gospodarstvu Hrvatske kao članice EU kao i iskustva ostalih zemalja u okruženju su od velike pomoći, jer zašto nešto početi od početka ako imamo pozitivnih primjera i ako smo u mogućnosti da njihova dostignuća koristimo i prilagodimo ih svojim prilikama. Bolje se učiti na greškama drugih nego na svojima pogotovo ako su oni spremni, kao što jesu, da ta svoja iskustva podijele sa nama. Trenutno se jedan od naših zaposlenika nalazi na seminaru u Hrvatskoj gdje će po završetku istog dobiti certifikat za pisanje EU projekata, a ujedno je to osoba visokoobrazovana koja govori i piše više jezika i ima iskustva u pisanju projekata i upravo je određena za uspostavu naše Razvojne agencije. Pored tog seminara prisutan je u radu razvojne agencije u Hrvatskoj tako da ćemo imati osobu koja će biti dobro pripremljena za ono što nam slijedi. To je samo nešto od onog što nam pruža ta suradnja sa susjedima. Pored toga u tim zemljama živi veliki broj uspješnih ljudi koji su podrijetlom s područja Hercegbosanske županije tako da smo neke od njih već kontaktirali i pozvali na suradnju. Neki od njih su se već odazvali i sudjeluju u određenom broju projekata od interesa za razvoj gospodarstva HBŽ.
ONASA: Koji su najveći problemi sa kojima se suočavate u HBŽ?
DALIĆ: Najveći problem u HBŽ, kao i u ostalim područjima BiH, je nezaposlenost i odlazak mladih osoba. O razlozima odlaska teško je jednoznačno govoriti jer smo svjedoci da neke osobe pa i obitelji koji su bili zaposleni odlaze. Teško je za očekivati da mi možemo nuditi ono što im nude u zemljama EU-a, ali na nama koji ostajemo je obveza da što prije pokušamo pokrenuti gospodarstvo koje je jedan od glavnih preduvjeta razvoja i održanja ostalih životnih oblasti pa i naše zajednice. Od ostalih problema sa kojima se suočavamo može ih se pobrojati: dosadašnji način kreiranja proračuna koji služi dobrim dijelom za financiranje potreba administracije, za što se troši oko 80 posto proračunskih sredstava; bezosjećajna, troma, neučinkovita i sebična administracija; velika dugovanja zdravstvenih ustanova; visoki troškovi obrazovanja, loš ustroj školske mreže i nekvalitetno obrazovanje u ruralnim sredinama; visok stupanj korupcije u društvu; preuzimanje mjerodavnosti i nametanje financijskih obveza sa razine Federacije BiH; slabo razvijen poduzetnički duh; nerazvijeno gospodarstvo; najveći broj mladih školovanih ljudi poslije završetka obrazovanja svoje daljnje djelovanje isključivo vide u javnoj službi. To su samo neki od problema koji su teško rješivi ako se svi skupa ne uključimo u rješavanje gospodarske situacije koja je preduvjet svih ostalih problema. Zajedno moramo gledati optimistično na budućnost i širiti pozitivnu energiju jer pesimizam i priča pojedinih političara i ljudi ništa ne valja, ništa se ne može, kasno je za bilo što, je naša trenutna slika koju moramo mijenjati.
