Tko je bogatiji i tko posjeduje više imovine – Milorad Dodik ili Bakir Izetbegović ili Dragan Čović?
Točan odgovor na ovo pitanje nikada neće doći, a to znači da ostaje zagonetka kako i kojim parama su izgradili dvorce i pokupovali vrijedne nekretnine, odnosno jesu takve operacije mogli pokriti svojim novčanim primanjima. Piše Dnevni list.
Nema provjera
Neće se saznati ni šta sve posjeduju državni parlamentarci, članovi Vijeća ministara, državni tužitelji i suci… Piše Dnevni list.
Skupljanje zaključaka na osnovu njihovih imovinskih kartona koje su sami popunili i svojeručno potpisali, zaludno je – ono što u njima piše ne mora biti točno, a za ono što su upisali nema provjera niti su dužni da odgovaraju za eventualne „krive navode“. Nisu dužni položiti račune o imovini ni nakon isteka mandata.
SDS je prošlog ljeta u Zastupničkom domu Parlamenta BiH izašao s prijedlogom da se hitno formira posebna radna grupa koja će izraditi prijedlog zakona o ispitivanju porijekla imovine državnih dužnosnika – članova Predsjedništva BiH, zastupnika i izaslanika u oba doma Parlamenta, direktora državnih institucija, državnih tužitelja i sudaca, ombudsmena i zapovjednika u Oružanim snagama BiH.
Prijedlog je tada prošao, ali ga je u rujnu 2016. godine odbacio Dom naroda Parlamenta BiH – izaslanici iz SNSD-a i HDZ-a glasali su protiv.
Nakon toga, SDS je priopćio da će pred Parlament BiH ponovo izaći sa svojim inicijativom i konkretnim prijedlogom zakona nakon lokalnih izbora kako nitko više ne bi govorio da se radilo o predizbornom skupljanju poena.
Otvoreno polje
Šest mjeseci je prošlo od lokalnih izbora, a SDS više ne govori o tome i sve kazuje kako od novog zakona, prijeko potrebnog ovoj zemlji, nema i neće biti ništa. Istina, Ognjen Tadić, zamjenik predsjedavajućeg Doma naroda Parlamenta BiH, priopćio je prošlog tjedna da donošenje zakona „koče i blokiraju kriminalci iz političkih stranaka“.
Zanimljivo je da se s tom ocjenom manje više javno slažu svi državni dužnosnici, ali nitko od njih ne povlači nikakve poteze niti hoće barem da „vrati stvari na početak“ i postavi pitanje kakva je sudbina i dalje važeće odluke Zastupničkog doma da se uspostavi radna grupa za izradu državnog zakona o ispitivanju porijekla imovine dužnosnika u institucijama vlasti BiH.
I to nije sve: većina državnih parlamentaraca i uopće dužnosnika gura sve ovo na drugi kolosijek – smatraju da kaznenim zakonom treba definirati tko je stekao imovinu koja je u nesrazmjeri s primanjima i da takve treba procesuirati. Jasno je da se radi o triku jer dogovore neće da postižu ni oko sitnih stvari, a kamo li o ugradnji „osjetljivog pitanja“ u kazneni zakon.
Kada se sve sabere i oduzme, ispada da dužnosnici u institucijama vlasti BiH mogu mirno spavati, porijeklo imovine neće dokazivati državnim organima niti će to tko od njih tražiti čime im je otvoreno polje za dodatno bogaćenje kroz financijsko-imovinske akrobacije.
