Prema trenutačno prikazanim rezultatima HDZ BiH ima sedam mandata, ali rasplet još nije konačan. Dopisni glasovi mogli bi promijeniti raspodjelu, a HDZ BiH trenutačno ima najizgledniji put do dodatnog mandata.
Prema trenutačno dostupnim rezultatima za Skupštinu Hercegbosanske županije (HBŽ), HDZ BiH ima 6.126 glasova i sedam mandata. HNP je na pet mandata, HDZ 1990 na četiri, dok preostale mandate dijeli više drugih stranaka i lista.
Međutim, konačna raspodjela ovisi i o dopisnim, odnosno poštanskim glasovima. Nakon što se oni pribroje ukupnom broju važećih listića, raspodjela svih mandata računa se iznova. Zbog toga i naizgled mala promjena može odlučiti o tome kome pripada posljednji, 25. mandat u Skupštini.

Zašto se spominje osmi mandat HDZ-a BiH?
Jednostavno rečeno, HDZ BiH trenutačno je najbliži dodatnom mandatu. Mandati se raspodjeljuju tako da se broj glasova svake liste dijeli s 1, 3, 5, 7, 9 i sljedećim neparnim brojevima. Zatim 25 najvećih tako dobivenih količnika donosi mandate.
U sadašnjem izračunu HNP-ov peti mandat nalazi se na samoj granici, dok je sljedeći HDZ-ov, osmi mandat neposredno ispod nje. Zato promjena odnosa glasova može povećati broj HDZ-ovih zastupnika sa sedam na osam.
Kada bi HDZ BiH dobio 90 dodatnih glasova, a ostale liste ne bi dobile dovoljno dodatnih glasova da promijene međusobni odnos količnika, HDZ bi izravno prestigao HNP i osvojio osmi mandat. No to je pojednostavljeni matematički primjer: u stvarnosti će i druge liste dobiti dio dopisnih glasova.
Što pokazuje usporedba s izborima 2022.?
Službeni rezultati SIP-a BiH za izbore 2022. u Hercegbosanskoj županiji (HBŽ) pokazuju da je tada bilo 1.777 važećih poštanskih glasova. Njihova raspodjela bila je znatno drukčija od raspodjele glasova na redovnim biračkim mjestima.
HNP je tada među poštanskim glasovima osvojio 690 glasova, HDZ BiH 104, a HDZ 1990 239. Stoga prethodni izbori ne upućuju na to da bi HDZ BiH nužno dobio najviše dopisnih glasova — HNP je 2022. bio znatno jači upravo u toj kategoriji.
Ipak, u scenariju u kojem bi se broj i raspodjela poštanskih glasova iz 2022. ponovili i sada, HDZ BiH došao bi do osmog mandata. Razlog nije to što bi HDZ dobio više poštanskih glasova od HNP-a, nego učinak izbornog praga.
Ključ je u pragu od tri posto
Da bi sudjelovala u raspodjeli mandata, lista mora prijeći tri posto svih važećih listića. Veći broj dopisnih glasova povećava ukupan broj važećih glasova, a time i broj glasova potreban za prelazak praga.
U simulaciji s punih 1.777 poštanskih glasova iz 2022. SNP FBiH bi s oko 670 glasova ostao ispod novoga praga. Zbog toga ne bi sudjelovao u raspodjeli mandata, a njegov bi mandat pripao listi sa sljedećim najvećim količnikom — HDZ-u BiH.
U tom bi scenariju raspodjela ključnih mandata izgledala ovako:
Politički subjekt Trenutačno stanje Scenarij s poštanskim glasovima prema obrascu iz 2022.
HDZ BiH 7 8
HNP 5 5
HDZ 1990 4 4
SNP FBiH 1 0
Drugim riječima, u tom modelu HDZ BiH ne bi osmi mandat dobio na račun HNP-a, nego bi ga SNP FBiH izgubio zbog pada ispod izbornog praga.
Mogućnost, a ne konačan rezultat
Ovaj izračun nije prognoza izbornog rezultata, nego prikazuje moguće ishode na temelju ranijih podataka i trenutačno dostupnih glasova. Stvarni rezultat ovisit će o ukupnom broju važećih dopisnih glasova, njihovoj raspodjeli među listama te o tome hoće li neka lista ostati iznad ili pasti ispod praga od tri posto.
Stoga se već sada može reći da HDZ BiH ima najviše izgleda za dodatni mandat, ali ne i da je osmi mandat osiguran. Ako dopisni glasovi budu slični onima iz 2022., osmi mandat HDZ-a BiH vrlo je moguć. Ako HNP, HDZ 1990 ili druge liste ostvare drukčiji rezultat među dopisnim biračima, raspodjela se može ponovno promijeniti.
Konačnu riječ dat će službeno prebrojavanje i potvrđeni rezultati SIP-a BiH.
