Čim se negdje dogodi teroristički napad, u novinskim se redakcijama sjetimo Vlade Azinovića, sarajevskog profesora, povjesničara i politologa, koji se posljednjih godina profilirao kao stručnjak za sigurnosna pitanja.
Dan nakon napada u Barceloni zatekli smo ga na godišnjem odmoru. Ipak, izdvojio je nekoliko minuta za razgovor, koji smo započeli uobičajenim nagađanjem o opasnostima od prelijevanja terorizma u našu regiju.
Piše: Vladimir Matijanić | Slobodna Dalmacija
– Zdrav razum nalaže da se takvo što ne isključi potpuno. No, iako je u takvim predviđanjima fokus na regiji, naročito na Bosni i Hercegovini, tu se već pet-šest godina ništa ne događa. Što ne znači da se neće dogoditi – započinje Azinović pa dodaje:
– Problem je s ovom vrstom terorizma što nikada ne znate tko se može angažirati. Vidio sam podatak da u Španjolskoj sigurnosne službe prate oko tisuću ljudi. Međutim, ne samo što je nad njima vrlo teško operativno provesti nadzor, nego će se na kraju vjerojatno pokazati da neki od ovih deset momaka uključenih u napade nisu bili među tih tisuću – pretpostavlja naš sugovornik.
Teroristi se, naglašava, najčešće novače među ljudima "antagoniziranima prema društvu u kojem žive".
– Zapravo, takvih je ljudi jako puno i nikad ne znate kad se netko od njih može opredijeliti za ovu vrstu ideologije, kada sebe može pronaći u tome. Ima i jako puno suicidalnih ljudi koji završe kao teroristi – napominje Azinović, pa povlači razliku između situacije u zapadnim zemljama, gdje su teroristički napadi, nažalost, česti, i situacije u regiji.
– Kontekst je drugačiji. Zapad ima useljeničke zajednice, a ovdje imamo autohtono stanovništvo. Ono nije toliko antagonizirano, nego se opredjeljuje za dugoročni projekt kojem na ruku ide prirodni prirast i niz drugih okolnosti. Oni nemaju potrebe forsirati nasilje, njihova će misija trajati nekoliko generacija, imaju i sasvim drugačiji koncept vremena. Ovi na Zapadu su više revolucionarno raspoloženi, nasiljem pokušavaju iznuditi promjene.
Azinović upozorava na to da ovu vrstu terorizma ne mogu prevenirati samo obavještajne službe, nego "društvo u cjelini".
– Što ISIL više gubi, očajniji je. Pokušava se učiniti relevantnim u drugim dijelovima svijeta. A ne treba smetnuti s uma ni podatak da su se ljudi iz čak 120 država borili na strani ISIL-a. To je ogroman broj, možemo govoriti o globalnoj pobuni, pa se čini da ćemo se s ovim problemom susretati i dalje – zaključuje Azinović.
Hodžići protjerani iz Njemačke
Braća Amir i Emir Hodžić, bosanskohercegovački državljani koje je Njemačka odlučila protjerati sa svojeg teritorija zbog sumnje da su povezani s islamističkim terorizmom, deportirani su u BiH, gdje su nakon kratkog saslušanja pušteni na slobodu, no i dalje će biti pod pojačanim nadzorom sigurnosnih službi, prenijeli su u petak lokalni mediji.
Ovu informaciju potvrdio je ministar sigurnosti BiH Dragan Mektić, koji je objasnio kako će braći Hodžić policija posvetiti "maksimalni tretman".
