Poslana je jasna poruka vlastima u BiH, kao i svim političkim strankama, da moraju raditi na uspostavljanju više razine političkog dijaloga i poboljšanja političke kulture kako BiH ne bi došla u situaciju da joj se zamrznu sredstva iz EU, ističe u intervjuu za portal vijesti.ba hrvatska zastupnica u Europskom parlamentu Dubravka Šuica.
Šuica je naglasila kako su Hrvati u BiH trajna obveza HDZ-ovih europarlamentaraca te kako će ustrajati i dalje na europskom putu BiH jer razvoj ove države je moguć samo kroz europske integracije što je u interesu sva tri naroda.
“Hrvati u BiH su „de iure“ ravnopravni s ostala dva konstitutivna naroda, ali „de facto“ tretira ih se gore nego nacionalne manjine u mnogim članicama Europske unije. Drago mi je da je Europska komisija prepoznala uvođenje TV kanala na hrvatskom jeziku kao jedan od ključnih elemenata pri ostvarivanju ravnopravnosti Hrvata u BiH. Stoga, smatram da će vlasti u BiH morati ozbiljno razmotriti i podržati Nacrt zakona o pokretanju programa na hrvatskom jeziku ukoliko žele slijediti europski put, a konsenzus po tom pitaju je neophodan.
Upitana za stav o formiranju trećeg entiteta za što se zalaže njezin kolega u Europskom parlamentu Davor Ivo Stier Šuica je kazala kako je okvir za rješenje hrvatskog pitanja u BiH Rezolucija koju je sukreirala zajedno sa svojim kolegama jer smatra da građani BiH moraju biti prioritet vlastima što do sada nije bio slučaj.
“Federalno ustrojstvo jamči suverenost konstitutivnim narodima i čuva cjelovitost BiH, a u tom okviru bilo bi riješeno i pitanje stalnih prijetnji separatizma i unitarizma, dok je federalizacija BiH neophodna kako Hrvati u BiH ne bi postali nacionalna manjina. Politički konsenzus može osigurati europsku perspektivu BiH, a revidiranje Daytonskog sporazuma može i mora osigurati jednakopravnost svih konstitutivnih naroda, kazala je Šuica.
Upitana može li BiH u njoj vidjeti lobistu za dobijanje sredstava iz europskih fondova za pomoć poplavljenim područjima Šuica je odgovorila kako građani BiH mogu računati na njezinu pomoć.
“U roku 10 – 12 tjedana od nastanka prve poplave potrebno je evidentirati svu nastalu štetu kako bi se aplicirano za EU fondove iz kojih bi se za pogođene države u regiji povukao novac za obnovu, a Hrvatska bi kao članica Unije bila nositelj toga projekta. Prisjetimo se da su i Hrvatsku prije članstva u EU također zahvatile poplave, a nositelj projekta za povlačenja sredstava iz EU bila je Slovenija, doduše razmjere katastrofe bio je znatno manji. Hrvatski građani i sami pogođeni katastrofalnim poplavama iskazali su veliku solidarnost prema BiH i prema Srbiji u ovim teškim vremenima, a u skladu s mogućnostima djelovanja zastupnika u Europskom parlamentu građani BiH mogu računati moju pomoć i potporu, kazala je zastupnica u HDZ-a u Europskom parlamentu Dubravka Šuica.
Centralna.ba
