“Našla sam neki jeftin maslac, nije neka razlika u cijeni u odnosu na margarin, a maslac je zdraviji”, pohvalila sam se kolegici na što me je upitala: “Kako se zove? Nadam se da ne misliš na onaj što na njemu piše ‘butler’, to nije maslac.

U sastavu je najviše biljnog ulja i jako malo mliječne masti, svega 10-ak posto. I moja svekrva je kupila četiri komada toga jeftinog ‘maslaca’ pa se šokirala kad ga je počela koristiti”, ispričala je za Večernji list jedna čitateljica.

I zaista, pogledavši deklaraciju, piše 10% maslac, 90% biljna ulja. Tragom ove informacije provjerili smo što još od prehrambenih proizvoda građani kupuju po nižoj cijeni uvjereni da su dobro prošli, a u biti dobiju puno manje od onog što su namjeravali kupiti.

Iskustva kupaca

Pa smo tako došli do podataka da se na policama s mlijekom nalazi i napitak u kojem je samo polovina mlijeka, a ostalo su drugi sastojci. Uglavnom, vjerojatno mnogi kupuju ovo “mlijeko” zbog niže cijene, ali to zapravo nije mlijeko. “Vidio sam ga izloženoga na akciji u jednom tržnom centru, bio je baš jeftin pa sam ga kupio. Kući ga nisam otvorio, nego pročitao deklaraciju kako i uvijek uradim, kad imam što i vidjeti. Piše 51% mlijeko i 49% drugo. Budući da nisam vidio da je u sastavu neki otrov, probam ga, veoma sličan okus običnom mlijeku, ali znam da to nije mlijeko, nisam ga više nikad uzeo. I to bi trebalo biti među mliječnim napicima, a ne među mlijekom. Što je još gore, ne piše nigdje jasno na našem jeziku da to nije mlijeko, nego piše na engleskom ‘milk drink’, a kako će neka baka znati engleski? A da ne govorim o tome da može pročitati ono napisano malim slovima na proizvodu”, iznio je svoje iskustvo jedan od šokiranih građana. Istina, na deklaracijama je naveden sastav, ali na policama ovi proizvodi stoje među mlijekom i maslacem. Nisu ovo jedini proizvodi gdje dobivamo samo mrvice od onog što želimo kupiti. Pa tako u ribljim štapićima ponekad ima najmanje ribe. Tako se, primjerice, prosječni postotak ribe u ribljim štapićima koji se mogu pronaći na tržištu, kreće od 55 do 60%. Na policama čak ima i proizvoda s besramno niskim postotkom od 22%. Riblji štapići nekih proizvođača u svom sastavu imaju bjelančevine graška koje su, u usporedbi s bjelančevinama ribe, lošije biološke kvalitete. Riblji štapići s 22% ribe spadaju među jeftinije proizvode ove vrste, a oni najkvalitetniji sadrže oko 70% ribe. U kobasicama je često samo polovina mesa, ostalo su drugi sastojci. Pa zato kg istih košta znatno manje od kg mesa. Tu su i sirevi bez mlijeka, odnosno s biljnim mastima.

Kupuju što jeftinije

Razlog zašto bh. građani kupuju manje kvalitetne proizvode je loš standard. Kako je standard padao tako su se mijenjale i potrošačke navike jer je siromaštvo mnoge ljude natjeralo da kupuju manje i najjeftinije. Dok su se nekad obilno i kvalitetno hranili, danas su u poziciji da si mogu priuštiti tek najosnovnije. Sve više je onih koji u trgovine ulaze s nekoliko maraka, gledajući što kupiti samo da ne ostanu gladni.

Pratite Livno Online na Facebooku, Twitteru, Instagramu ili Youtube-u

Komentari se objavljuju u realnom vremenu i Livno Online ne može se smatrati odgovornim za izreceno. Zabranjeno je vrijeđanje, psovanje i klevetanje. Upisi s takvim sadržajem bit će izbrisani, a njihovi autori prijavljeni nadležnim službama.Ukoliko ne posjedujete email adresu u polje za email adresu upišite abc@abc.com
comments powered by Disqus

Najnovije BiH