Povijesni arhiv Sarajevo trenutno radi na završnim pripremama za posebnu izložbu posvećenoj Sarajevskom atentatu, koja će 26. lipnja biti otvorena u Pragu, u zgradi Ministarstva vanjskih poslova Češke Republike, a istovremeno i u Sarajevu, u okviru međunarodne konferencije o arhivskoj građi iz Prvog svjetskog rata koja će biti održana od 26. do 29. lipnja.
Tim povodom u intervjuu za Agenciju FENA vršitelj dužnosti direktora Povijesnog arhiva Sarajevo mr.sc. Sejdalija Gušić istakao je da je izložba, koja će od 15. srpnja do 15. kolovoza također biti postavljena u Češkom kulturnom centru u Pragu, rađena na osnovu zbirki i fondova Povijesnog arhiva Sarajevo, a posebno iz Zbirke fotografija i razglednica.
Pripreme za ovu izložbu provode se u suradnji s veleposlanicom BiH u Pragu Dankom Savić, a pripremljen je 21 pano s oko 80 fotografija, koje govore o Sarajevskom atentatu, koji je poslužio kao povod za izbijanje Prvog svjetskog rata
Naime, Gavrilo Princip, član organizacije “Mlada Bosna” koja je imala za cilj da putem buna, ustanaka i oružanih atentata zbaci austrougarsku vlast u Bosni i Hercegovini, izvršio je atentat na austrougarskog prijestolonasljednika i nadvojvodu – Franju Ferdinanda i njegovu suprugu Sofiju, 28. lipnja1914.
”Dakle, izložba je koncipirana na način da prati službeni protokol dolaska Ferdinanda i Sofije u Sarajevu do trenutka atentata. Izložba fotografijom dalje govori o posljedicama atentata u Sarajevu, o ispraćaju Ferdinanda i Sofije iz Sarajeva, a završava se sa 1921. godinom kada su posmrtni ostaci atentatora prenešeni u Sarajevo i pokopani na groblju Sveti Marko”, kazao je Gušić.
Velik interes stranih istraživača
Među ukupno 690 fondova i zbirki Povijesni arhiv Sarajevo posjeduje i Zbirku fotografija i razglednica, koja je usprkos svim nedaćama za vrijeme rata uspjela ostati sačuvana, te je dovedena danas u stanje da je mogu koristiti istraživači, pogotovo u vezi teme Prvog svjetskog rata i Sarajevskog atentata.
”U posljednja četiri mjeseca imamo upita od Amerike do Japana, jer smo jedna od rijetkih institucija koja ima tu vrstu arhivske građe. Također je dosta tražena i građa Gradskog poglavarstva iz tog razdoblja”, navodi Gušić.
Navodeći da se posljednjih godina promijenila i istraživačka percepcija, kaže da se danas više interesuju za socijalni i kulturološki status, a manje za pvojesne činjenice.
Istraživači se, po njegovim riječima, u posljednjih šest godina uglavnom zanima ”što je to u nama Bosancima i Hercegovcima pa ratujemo svakih 50 godina”, a posebno se zanimaju za kulturološki i etnološki karakter.
Odgovarajući na upit koliko to doprinosi proračunu Povijesnog arhiva Sarajevo, kaže da ova ustanova radi po osnovu Cjenovnika o uslugama, na koji je suglasnost dala Vlada Kantona Sarajevo, navodeći da je u odnosu na bh. građanstvo daleko lakše naplatiti strancima, jer žive u uređenom društvu.
Arhivu nedostaje obrazovnog kadra
Osim od istraživača Arhiv ima financijske koristi od televizija, kojima se u digitalnoj formi dostave fotografije u skladu sa zaštitom kolektivnih autorskih prava Arhiva. Fena javlja kako Arhiv nema smještajnih kapaciteta da preuzme svu građu, što mu je po zakonu obaveza.
”Arhivu nedostaje zgrada od 6.000 kvadratnih metara, jer Arhiv u svojim fondovima i zbirkama čuva 11 kilometara arhivske građe koja obuhvaća razdoblje od sredine 16. do kraja 20. stoljeća”, dodao je.
Govoreći o odnosu države prema arhivu na osnovu 30-godišnjeg rada u arhivskoj službi kaže da taj odnos nije nikada bio na zavidnoj razini, navodeći da trenutno Arhiv pored prostornih ima i kadrovskih problema, jer po sistematizaciji Arhiv treba imati 37 uposlenih, a ima ih 25.
Zatim, evidentan je problem edukacije kadra, jer danas, po njegovom mišljenju, arhivist mora da bude i povijesničar, ali i pravnik, te informatički obrazovan i da poznaje strane jezike.
”Tako nam nedostaje orijentalista, informatičara, konzervatora i restauratora”, istakao je Gušić, podsjećajući da u BiH za sada ne postoji studij arhivistike.
