Nove poplave u Bosni i Hercegovini, većinom na istim područjima koja su nastradala u svibnju u velikom potopu, prvenstveno pokazuju raspad državnih, entitetskih i kantonalnih institucija koje nisu u stanju odraditi osnovne zadatke zaštite naroda od elementarnih nepogoda, prepuštenog samom sebi da se snalazi i spašava kako zna i umije.
Dan prije nego će se na Bosnu i Hercegovinu sručiti obilne padaline, koje će izazvati nove poplave većinom u istim područjima koja su teško nastradala u svibnju, ogorčeni mještani Željeznog Polja započeli prosvjed pred zgradom općine Žepče, postavivši ispred šatorsko naselje u kojemu ionako već mjesecima žive. Stanovnicima iz Željeznog Polja, inače dijela Federacije BiH, kojima je ogromno klizišta manje-više zatrpalo kuće, dosad nije stigla značajnija konkretna pomoć od institucija države iako je od njihova prvobitna stradanja prošlo tri mjeseca.
U sličnoj se situaciji nalaze i žrtve svibanjskih poplava u Republici Srpskoj, kojima je vlast Milorada Dodika zasad tek podijelila bezvrijedne vaučere, s kojima ne mogu ništa kupiti jer Vlada RS još nije sklopila odgovarajuće ugovore s dobavljačima i bankama. Obnove uništenih kuća ili izgradnji novih zasad od strane državnih ili entitetskih institucija nije bilo, niti itko uopće spominje takav program te su ljudi prepušteni sami sebi snalaziti se, ponajviše strahujući od zime koja dolazi i koju će možda dočekati u šatorima ili razvaljenim kućama.
Zato su nove poplave koje su pogodile sjever i istok Bosne i Hercegovine, iako po obimu zasad manje, još veća tragedija od svibanjskih, jer su pokazale da u protekla tri mjeseca nadležne institucije nisu učinile ništa kako bi spriječile novi potop. Kada je u srijedu popodne počeo novi nalet kiše, sve je, dakle, bilo spremno za novu katastrofu koja, naravno, nije izostala.
Već u utorak navečer, postalo je jasno da se rijeke izljevaju iz korita, da se stvaraju vododerine i da kreću blokade prometa zbog velikih odrona na cestama ili bujica, a u Tuzli je, primjerice, iste večeri i nestalo električne energije u pojedinim dijelovima grada zbog oluje. U srijedu ujutro, rijeka Jala izlila se iz svojeg korita u jednom dijelu grada poplavivši između ostaloga i prostorije Televizije Tuzlanskog kantona, koja je prestala s emitiranjem programa, dok se u središtu grada – kod poznatog slanog jezera – stvorila ogromna bara koja je prepolovila gradski promet. Poplavljene su i kuće u gradskim naseljima Simin Han i Irac, a najviše se strahuje od aktivacije klizišta koje izazivaju bujice. U gradiću Lukavcu, udaljenom desetak kilometara od Tuzle, ubrzo su poplavljene iste kuće kao i u svibnju, od kojih su neke njihovi vlasnici samostalno očistili i obnovili, da bi sada doživjeli istu katastrofu. U Lukavcu je smještena i velika koksara, koja zasad nije bila poplavljena, no kad bi se to dogodilo, bila bi riječ o ekološkoj katastrofi prve kategorije.
Kiša je podigla i razinu velikog umjetnog jezera Modrac koje se nalazi između Tuzle i Lukavca, čak toliko da se voda počela prelijevati preko ogromne armirane brane koja je, srećom, izdržala toliku masu vode. Gradić Gračanica je pak već 24 sata bez struje jer je poplavljena trafostanica, a mnoge su kuće također poplavljene.
Osim Tuzlanskog kantona, u novim poplavama nastradale su Banja Luka, Bijeljina i brojna sela okolice, središnja Bosna oko Žepča, a Doboj, koji je u svibnju bio pod vodom, sada ponovno strepi od rijeke Bosne, čiji je vodostaj narastao za više od četiri metra. Poplavljeni su i dijelovi bosanske Posavine oko Orašja i Bosanskog Šamca, a bujice su pogodile i Brčko i okolicu. Poplava je pogodila i Zvornik, jer se izlila inače minijaturna rječica Sapna.
Ljudima ponovno pogođenim poplavama najviše su pomagali susjedi i prijatelji te ljudska solidarnost ni ovaj puta nije zakazala u Bosni i Hercegovini, ali su zato itekako zakazale sve moguće institucije.
Vijeće ministara BiH na kolektivnom je godišnjem odmoru te se nije ni oglasilo oko najnovijih poplava. Predsjedništvo se pak nije još uspjelo dogovoriti treba li se za pomoć žrtvama novih poplava angažirati Oružane snage BiH, koje još nisu pokrenute u te svrhe. Vlada Federacije BiH, predvođena premijerom Nerminom Nikšićem, također je na godišnjem pa je održala telefonsku sjednicu na kojoj je 'velikodušno' izdvojila 3,5 milijuna maraka za nove žrtve poplava, a nakon toga su ministri nastavili svoje ljetno brčkanje na moru. Predsjednik RS-a Milorad Dodik uopće se nije oglasio oko poplava, niti se pojavio u javnosti, a premijerka manjeg entiteta Željka Cvijanović otišla je u sunčano Trebinje (?!) i vodila predizbornu kampanju optužujući SDS – stranku koju je osnovao Radovan Karadžić – da s međunarodnom zajednicom želi ukinuti Republiku Srpsku. Raznoliki kantonalni premijeri također nisu osjetili potrebu učiniti išta u povodu novih poplava te je zapravo cijela situacija stavljena na leđa većinom slabo financiranih općina i lokalnih stožera civilne zaštite.
Ljudska solidarnost jedino je na što se pogođeni poplavama u Bosni i Hercegovini i ovaj put mogu doista osloniti pa su se mnogi već angažirali da kupe pumpe za vodu, donesu hranu i vodu, ponude smještaj kod sebe i sudjeluju u spašavanju imovine koju nije uništio svibanjski potop.
U brojnim se mjestima situacija u četvrtak donekle smirila, no prema najavama bosansko-hercegovačkih meteorologa, kiše i oluje praćene glasnom grmljavinom trajat će sve do nedjelje. No i kad prestane kiša i kada se ponovno povuku bujice, ostat će uništeni domovi i očajni ljudi koji o godišnjem odmoru – za razliku od političke elite – mogu samo sanjati.
