Nestabilni vremenski uvjeti gorući su problem trenutno za poljoprivrednike.
Kiša je uništila gotovo sve usjeve, ono što je zasijano trune, poticaja nema. Sve se drastično odrazilo i na poskupljenja poljoprivrednih proizvoda.
U značajnoj mjeri je ugrožena poljoprivredna proizvodnja. Kiša je uništila gotovo sve usjeve, javlja N1.
“Trune sve, ne može se raditi, ulaziti, zaštititi, tako da je stanje katastrofalno, upitna je i proizvodnja stočne hrane na kraju, svo povrće će dobrim dijelom propasti, tako će biti i s kukuruzom, pšenicom... Tako da će se morati financijski ljudima na neki način pomoći”, kaže Nedžad Bićo, Udruženje poljoprivrednika FBiH.
U problemu su i proizvođači voća. Zbog stalnih padalina drastično je smanjen rod. Sve ovo je dodatno poskupilo poljoprivrednu proizvodnju.
Na jednoj od sarajevskih tržnica ovo su cijene poljoprivrednih proizvoda. Prošle godine u ovom razdoblju krumpir je iznosio 1.50 KM, sada je 2.50 KM čak i do 3 KM. Paprike su bile 3 KM, a sada su 5 KM. Mahune su bile 5, sada su 7 KM.
Sve to je oslabilo i kupovnu moć građana.
“Cijene su normalno skuplje nego prošle godine, ali i kupovna moć je opala, slaba su primanja, građani kupuju po jednu - dvije tikvice, uzmu jednu rajčicu, krastavac i tako sve po male količine, za marku salate, blitve za marku”, kaže trgovac Dervić Huso.
Povrće i voće je dobrim dijelom propalo – umanjena i loša kvaliteta prati voćare, koje je poskupilo iz više razloga, kaže Huso.
“Kad je bila sjetva, bilo je skupo gorivo, pa zatim su sjemena bila skupa, pa zaštite, a sjetvi su smetali i mrazevi i kiše, tako da neće ove godine nekog doprinosa biti”, daodaje Huso.
Za mnoge stvari morat ćemo se stoga oslanjati na uvoz.
“Pa morat ćemo sve uvoziti vidite da je krumpir katastrofalan, voće je propalo. Robne rezerve bi trebale raditi posao za koji postoje, na kraju ćemo postati potpuni ovisnici o uvozu, nitko se nije potrudio da ovo zaštitimo da imamo neke zalihe svoje robe, to će vrijeme pokazati vidjet ćemo na jesen da ćemo biti preplavljeni uvoznom robom, jer već smo sada, a na jesen posebno“, kaže Bićo.
Bićo ističe i kako se tako često odgovornost prebacuje s Federacije na županije, a županije na općine i tako ukrug. Čekaju kažu reakciju, nadležnih, jer će ističe- ljudima biti neopohodna financijska pomoć, kako bi se bar stočni fond sačuvao.
