Skandinavske zemlje za BiH su s jedne strane pojam gospodarskog blagostanja, a s druge hladnoće, i to u svakom pogledu. Tako smo nedavno razgovarali s kuharom iz BiH koji se otisnuo u daleku Norvešku, a koji nije mnogo izdržao pa se vratio u jedan njemački grad i nastavio raditi u struci, piše Večernji list BiH.

- Da se razumijemo, plaća je bila dobra. Ako je preračunamo, oko šest tisuća KM u jednom restoranu u gradu u blizini Osla. A stan sam plaćao oko tri tisuće KM. Tražio sam sobu u zajedničkoj kući koja se kreće od 500 do 1000 KM, ali nisam uspio. Najveći je problem što sam morao platiti stan tri mjeseca unaprijed, tako da se radi o ozbiljnom iznosu.

Već nakon mjesec dana shvatio sam da nije to to i da se neću uspjeti naviknuti, međutim, odradio sam tri mjeseca i onda se vratio. Hladna klima, hladniji ljudi, nije to za svakoga - priča nam.

Krajnji sjever

No, ima onih koji su se jako dobro snašli i koji su otišli s ovih područja te su oduševljeni tom zemljom. Jedan od njih je Romano Jurić koji je svojedobno svojom pričom o odlasku iz Hrvatske mnoge “zalijepio” za Norvešku, a i danas je tamo. On živi na Svalbardu, koji se nalazi na krajnjem sjeveru. I njemu samom prvi dani bili su teški, a posao je pronašao četrdeset dana nakon dolaska u Norvešku. No, dotad se zaliha novca koju je ponio već bila istopila, a trebalo je raditi i više poslova, što je ovom mladiću oduzimalo energiju. A onda, promjena.

- Čuo sam za “čudesan otok” ispod Sjevernog pola, 1000 kilometara sjeverno od najsjevernije točke kopnene Europe. Uzbuđivala me sama pomisao da ću pričati s nekim tko živi tamo. Krenuo sam u potragu za poslom i za dva dana bio sam u kontaktu s vlasnicom hotela u Longyearbyenu, koja je tražila radnika u hotelskom restoranu i baru. Nisam dvojio ni sekunde i u roku tjedan dana bio sam u najsjevernijem naselju na svijetu - ispričao je svojedobno Jurić.

Veleposlanik BiH u Norveškoj i Islandu Nedim Makarević za Business Insider priča kako je i te skandinavske zemlje, privlačne ovdašnjim ljudima, pandemija koronavirusa usporila. Norveška je ubrizgala 10 milijardi američkih dolara za spas gospodarstva, a Island, kojem su najveći izvozni proizvod riba i morski plodovi, kriza je još više pogodila. Pandemija je usporila i projekte između BiH i Norveške u sektoru IT industrije, ali, kako Makarević kaže, oni će biti nastavljeni.

Poziv bh. tvrtkama

Posebno značajno je da je prije pandemije norveška vladina organizacija Innovasjon Norge napravila izuzetak i na sastanak na kojem nazoče tvrtke iz Europske unije pozvala je i bh. tvrtke jer vlada veliko zanimanje za rad bh. stručnjaka u ovom sektoru. Ono što bi bh. radnike toj zemlji moglo privlačiti u budućnosti je i činjenica da se Poljaci, jedna od najjačih radnih snaga Norveške, masovno vraćaju kući zbog gospodarskog rasta te zemlje. Prostor se otvara, stoga, za bh. radnike, međutim, problem je s radnim dozvolama za ovdašnje građane.

- Dobivanje radne dozvole preko Veleposlanstva Norveške u Sarajevu ide jako sporo i proces je jako kompliciran. - Mi na tome radimo i želimo, za dobrobit i naše i norveške strane, da se taj proces poboljša kako bi naši radnici mogli doći i raditi u Norveškoj. To je jedan od prioriteta - kazao je Makarević, koji ističe da ni u pandemiji radovi na norveškim gradilištima ni trenutka nisu prestali. •