U HDZ-u BiH i SDP-u jučer su se pravili nevješti oko realizacije dogovora o promjenama županijskih vlada te suradnje i na drugim pitanjima, no posve je izvjesno kako bi ove dvije stranke, uz potporu drugih partnera, mogle napraviti i veće iskorake nego što se to ranije smatralo realnim čak i u primislima, piše Večernji list BiH.
Uz HNŽ, u kojem postoji 20 ruku za konačni izbor nove županijske Vlade, proslijeđena je i smjernica da se slično postupi i u Zeničko-dobojskoj, odnosno Posavskoj županiji. No, u realizaciji toga cilja, kako se doznaje, postoje otpori dijela dužnosnika HDZ-a BiH koji ne bi “rado” istupali iz sadašnje komotne situacije, a koja, prije svega, podrazumijeva apanaže i podjelu proračuna s već utvrđenim partnerima. Pa bi eventualno ljuljanje toga odnosa moglo naštetiti njihovim interesima.
Trećina od 17
Kap koja je prelila čašu u odnosima sa SDA bio je dogovor u Hercegbosanskoj županiji gdje su, praktički, HDZ-ove bokove čuvali SNSD i ova vodeća bošnjačka stranka. Kako su odlučili promijeniti partnere tako je i HDZ BiH odlučio postupiti u drugim sredinama diljem Bosne i Hercegovine. No, ipak je preočito kako su glavni razlog frustracija HDZ-a BiH izmjene Izbornog zakona te politika vodstva Stranke demokratske akcije koje ne žele odustati od plana da se Hrvate konačno smjesti u prostor manjine koja neće provoditi “teror” nad većinom. Ovaj iritantni, ali i opasni narativ nažalost je u najvećoj mjeri zacementirao i mogućnost bilo kakvog dogovora oko izmjena Izbornog zakona jer su početne pozicije vodeće bošnjačke političke opcije ostvarenje dominacije nad Hrvatima, piše "Večernjak". Upravo je to bila poruka s posljednjih izbora kada je praktički na krilima SDA na najbrutalniji način oživljen projekt nametanjem Željka Komšića Hrvatima, a identično se pokušalo i popunom Kluba Hrvata u Domu naroda Parlamenta Federacije BiH. Dovoljno je samo vidjeti Zeničko-dobojsku županijsku Skupštinu u kojoj nikada nije bilo toliko Hrvata iz odreda svih bošnjačkih stranaka. A sve u cilju da se dokopa one šeste ruke koja bi pokopala većinsku hrvatsku političku volju. Naime, sa šest ruku koje bi kontrolirale bošnjačke stranke, odnosno trećinu u hrvatskome klubu od 17, moglo bi se bez legitimnih hrvatskih predstavnika izabrati cijela izvršna vlast. Ionako sada u Klubu Hrvata sjede dvojica Bošnjaka, a još dvojica su izabrana u županijama u kojima je objektivno broj Hrvata znatno ispod drugih sredina.
Kompenziranje raskola
Bošnjački SDA nastoji izmjenama Izbornog zakona posve umanjiti ulogu Doma naroda FBiH te ga pretvoriti u svojevrsnu presliku Vijeća naroda iz Republike Srpske. Koliko je pak takva politika nekonzistentna, najbolje govore zauzimanja da se ojača uloga nesrba u tome entitetu, dok se pak u Federaciji BiH nastoji isključivo zbog Hrvata Dom naroda pretvoriti u gotovo savjetodavno tijelo koje bi moglo reagirati tek o pitanjima koja su u domeni kulturnih prava. S druge pak strane, SDA isključivo inzistira na tome da se provedu presude Suda za ljudska prava u Strasbourgu, a što bi, po njihovu mišljenju, u biti trebalo voditi vladavini bošnjačke većine, a ne ispunjavanju zahtjeva o nediskriminiranju pripadnika nekonstitutivnih naroda. Unatoč poslovičnome optimizmu u redovima HDZ-a BiH, teško je vjerovati kako će SDA, koji je u posljednjih nekoliko mjeseci iznimno radikalizirao stajališta kako bi u javnosti kompenzirao raskole i gubitak na posljednjim lokalnim izborima, pristati na izmjene Izbornog zakona kakve odgovaraju Hrvatima. Ponajprije u Sarajevu koji se doživljava bitkom svih bitaka za Bošnjake.
