I dok je u modernim, ekonomski naprednim državama prosječno vrijeme potrebno za pokretanje biznisa 11,9 dana, u Bosni i Hercegovini početak poslovanja zahtijeva čak 80 dana.
Ovo je ocjena iz analize Svjetske banke “Lakoća poslovanja 2020.”, a koja je donijela prilično neugodne vijesti za BiH uz kontekstu usporedbe sa suvremenim državama, piše Večernji list BiH.
Naime, nalazimo se na 184. mjestu od ukupno 190 zemalja te smo lošiji od svih zemalja regije budući da Hrvatska zauzima 114. mjesto, Crna Gora 101., a Srbija 73. mjesto.
Znak za uzbunu
Ovakvi podaci, iako dolaze iz vremena prije pandemije, moraju biti znak za uzbunu svim razinama vlasti koje u ovim izazovnim vremenima, kada se vodi borba za svako radno mjesto, moraju pokrenuti aktivnosti u smjeru olakšavanja procedura za pokretanje biznisa. A da je takvo nešto od iznimnog značaja, pokazuje i podatak kako početak poslovanja u BiH u prosjeku traži 13 postupaka, dok je prosjek 5.
U BiH su i troškovi pokretanja poslova iznimno visoki, čak 13,7% BND-a po glavi stanovnika i zahtijevaju minimalni uloženi kapital za muškarce i žene u postotku od 10,2% BND-a po glavi stanovnika. Sve ovo prilično su obeshrabrujući podaci koji u startu govore da BiH treba radikalniji remont gospodarstva kako bi na učinkovitiji način omogućila svima onima koji žele realizirati poslovnu ideju da to učine brže, uz što manje papirologije i kompliciranih procedura, naravno, uz poštivanje svih standarda. Jedan od koraka koji idu u smjeru olakšavanja sadržan je u izmjenama federalnog zakona i dopunama Zakona o gospodarskim društvima koji okreće novu stranicu za sve one koji bi željeli investirati u veći entitet, bilo da je riječ o domaćim gospodarstvenicima, bilo da se radi o stranom kapitalu. Najvažnije novosti tiču se upravo skraćivanja vremena i broja potrebnih procedura za registraciju tvrtke, a što je zapravo još uvijek jedna od najvećih boljki kada je riječ o lakoći pokretanja poslovanja u BiH. Nove izmjene idu u cilju pojednostavljenja registracije poslovnih subjekata u FBiH uspostavljanjem jednošalterskog sustava, a, kako navodi predlagač prijedloga zakona, Vlada FBiH ovim potezom izražava snažno opredjeljenje za pojednostavljenje postupaka registracije i jačanje transparentnosti u ovoj oblasti.
Porezno opterećenje
Istodobno, oba entiteta u dogovorenom setu zajedničkih socioekonomskih reformi obvezala su se poduzeti odlučne korake u smjeru smanjenja poreznog opterećenja rada kako bi potaknula konkurentnosti i omogućila dodatno povećanje plaća. U slučaju FBiH smanjit će se ukupna stopa doprinosa, dok će RS smanjiti fiskalno, ekonomski i socijalno neopravdana parafiskalna davanja.
No, i uz sve navedeno, BiH zaostaje u jednom segmentu koji je u vremenu pandemije ključan - stupanj imunizacije kroz cijepljenje na iznimno je niskoj razini što u startu znači kako će BiH zaobilaziti potencijalni strani investitori. Sve to govori o potrebi da se vlasti konačno maksimalno angažiraju u kontekstu nabave cjepiva jer u suprotnom ostajemo crvena zona.
