Još jedan pokušaj da Bosna i Hercegovina ispuni svoje obveze koje proistječu iz domaćih i međunarodnih sudskih presuda vezanih uz izborno zakonodavstvo doveden je u pitanje, a samim time i umanjeni izgledi za konačnu harmonizaciju međunacionalnih odnosa kao temelj i ključni preduvjet svakog napretka države, piše Večernji list BiH.
Za ponovno dizanje kočnice "zaslužan" je Klub Bošnjaka u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH koji je uložio vitalni nacionalni interes na prijedlog HDZ-a/HNS-a za izmjene Izbornog zakona BiH.
Pozivi na dijalog
Hrvatski predstavnici su pokušali, po tko zna koji put, na ovaj način riješiti ključno političko pitanje u državi te je Klub Hrvata, odnosno izaslanici Dragan Čović, Lidija Bradara, Marina Pendeš i Bariša Čolak, odlučio dati još jednu priliku dijalogu, raspravi i kompromisu, predlažući zakonsko rješenje kojim se rješavaju sva otvorena pitanja u izbornom zakonodavstvu. No, nakon kraće rasprave pitanje vitalnog nacionalnog interesa pokrenulo je svih pet bošnjačkih izaslanika (Bakir Izetbegović, Asim Sarajlić, Amir Fazlić, Munib Jusufović, Denis Bećirović) u Domu naroda BiH.
Izmjenama bi se provele presude u odnosu na izborno zakonodavstvo, a među njima i ona Ustavnog suda BiH koji je, podsjećamo, naložio upravo Parlamentarnoj skupštini BiH da izmijeni odredbe Izbornog zakona koje je prethodno proglasio neustavnim. U najmanju je ruku simptomatično što su bošnjački izaslanici povukli vitalni nacionalni interes na zakonsku obvezu države, čime su u startu umanjili izglede da BiH ima ustavno utemeljen Izborni zakon. A ulaganjem vitalnog nacionalnog interesa bošnjački izaslanici zapravo su rekli "ne" promjenama koje bi omogućile i da Hrvati biraju svoje legitimne političke predstavnike u institucije koje je Ustav države odredio za narodno predstavljanje, a to su domovi naroda i Predsjedništvo BiH. Stopiranje izmjene izbornog zakonodavstva dolazi uoči dolaska posebnog američkog izaslanika za zapadni Balkan Gabriela Escobara i pomoćnice državnog tajnika SAD-a iz Ureda za europske i euroazijske poslove Karen Donfried, a što dodatno podiže sumnje u iskrenost bošnjačkog političkog vrha koji je, podsjećamo, upravo pod medijacijom SAD-a i EU-a potpisao mostarski sporazum kojim su preuzeli obvezu izmijeniti Izborni zakon na načelima legitimnog predstavljanja. U ovom trenutku Izborni zakon nema dva ključna članka bez kojih se rezultati izbora ne mogu provesti, pa se postavlja pitanje kako provesti izbore i što nakon toga, posebice u kontekstu Federacije.
Govoreći o potezu Kluba Bošnjaka, predsjedatelj Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH i predsjednik HDZ-a Dragan Čović izjavio je da je zapravo riječ o "kupnji vremena". Pritom je objasnio i proceduru, kazavši kako su dogovoreni predstavnici triju klubova naroda koji čine Povjerenstvo za usuglašavanje prijedloga. Na prvoj sjednici tog povjerenstva Sredoje Nović uime srpskog naroda i Bariša Čolak uime hrvatskog naroda izjasnili su se da prijedlog nije štetan i takav će stav zauzeti, dok je Izetbegović uzeo poslovničko vrijeme koje mu daje pet dana za izjašnjavanje.
- Ako se povjerenstvo ne usuglasi, procedura ide prema Ustavnom sudu. Kada dobijemo odluku Suda, nastavit ćemo rad - kazao je Čović.
Pritom je jasno poručio kako je njegova dužnost zaštititi interese Hrvata te da sve ovo nije predstava za javnost, već zaštita jednog naroda kojem treba osigurati legitimno predstavljanje.
Legitimno predstavljanje
Čović je obrazložio i namjeru Hrvata koji samo žele da se poštuju ustavne odredbe BiH, kao i načela legitimnog političkog predstavljanja. - Pokušali smo izbjeći nelegitiman način izbora predstavnika u institucije gdje se bira po elementima konstitutivnosti. Sve se uklopilo u Ustav koji nismo ni na koji način mijenjali - kazao je Čović. A govoreći o potezu Bošnjaka, kazao je kako je to, nakon bojkota, taktika za kupnju vremena u cilju da se ništa ne dogodi. Upozorio je u tom kontekstu kako je krajnji cilj da Federacija BiH postane dominantno bošnjačka, čemu jedan dio Bošnjaka teži već neko vrijeme.
