Među brojnim poskupljenjima, koja svakodnevno pritišću osiromašene kućne proračune, je i meso. Pandemija, poskupljenje goriva, rat u Ukrajini utjecali su na rast cijena stočne hrane, a samim tim i cijena mesa, piše Večernji list BiH.
Uz sve to u Vanjskotrgovinskoj komori Bosne i Hercegovine najavljuju moguću nestašicu svinjskog i junećeg mesa, jer domaći farmeri pokrivaju tek 30 posto tržišta. A u mesnicama su vrtoglave cijene. Kilogram telećeg buta košta 28 maraka, junećeg 19,50 maraka, svinjskog 10, a pilećih krilaca 13 konvertibilnih maraka.
Kilogram piletine u Bosni i Hercegovini sada košta gotovo 17 maraka, koliko je prije samo nekoliko mjeseci bio kilogram teletine. Dok ogorčeni potrošači smanjuju gramažu kako bi se na trpezi našlo barem nešto mesa, ništa bolje nije ni proizvođačima, koji kažu da su, unatoč poskupljenju, ispod granice rentabilnosti.
Pad prometa
U lancu poskupljenja najveći ceh opet plaćaju građani. Prinuđeni su na stezanje remena i smanjenje gramaže prilikom kupnje. Cijene rastu dok s druge strane kupovna moć građana pada. Sve se to, naravno, odrazilo i na pad prometa u mesnicama. Cijene su toliko visoke da mesari, barem neki, više nemaju kome prodavati meso po novim cijenama. Zato se pojedine mesnice po Sarajevu odlučuju zaključati svoja vrata - zauvijek. Vlasnica jedne takve za portal radiosarajevo.ba kaže da radi od 2008. godine, ali je prinuđena zaključati radnju. - Ljudi mi dođu i traže meso za 2 KM. Mene je stid pitati ih zašto žele meso za dvije marke kada im ne mogu za taj novac dati ni "šačicu". Meni je nabavna cijena za neko meso npr. 11 KM, a prodajem ga za 13. Neki me ljudi pitaju može li njima ostati ista cijena kao ranije. Pa kako kad ga i ja plaćam skuplje - priča vlasnica mesnice. Kako kaže, smatra da će cijene nastaviti rasti i da se stagnacija očekuje tek u rujnu. - Ali, ne očekujem ni tada da će pasti, već samo da će prestati rasti - kazala nam je ona. Dodaje da nema namjeru otvarati ponovno radnju, čak i ako nabavne cijene počnu padati.
Poskupljenje stočne hrane za gotovo 100 posto i energenata uzrokovalo je i rast cijena, osobito junadi i teladi. Dodatni problem je nedovoljan domaći stočni fond zbog izostanka poticaja za poljoprivredne proizvođače, ali i zabrana izvoza mesa u pojedinim europskim zemljama.
- Nedomaćinski odnos države prema vlastitim poljoprivrednim proizvođačima obija se o glavu prvo nama farmerima, a na kraju i krajnjim potrošačima, koji će meso početi smatrati velikim luksuzom - kazao je ranije Stojan Marinković, predsjednik Saveza udruge poljoprivrednih proizvođača RS-a.
Mala domaća proizvodnja
U VTK BiH početkom mjeseca kazali su da Bosna i Hercegovina proizvodi dovoljno pilećeg mesa, ali da nam osim poskupljenja prijeti nestašica svinjskog i junećeg mesa. - Mi imamo 35 posto domaću proizvodnju. Izravno smo ovisni o uvozu. Te kategorije nisu bile zaštićene prelevmanima i carinom i proizvodnja je pala. Tu ćemo imati moguće nestašice, jer vidimo da je Poljska zabranila izvoz - kazao je tom prilikom Nemanja Vasić, potpredsjednik Vanjskotrgovinske komore BiH. Međutim, i proizvodnja pilećeg mesa u BiH postaje upitna. Izostanak poticaja domaćim farmerima rezultirao je osiromašenim stočnim fondom i uvozom 70 posto mesa za potrebe tržišta u Bosni i Hercegovini koje ćemo, po svemu sudeći, još skuplje plaćati. A i na ovim cijenama veliki broj građana mesa se prisilno odrekao. I oni koji to još uvijek nisu učinili pitaju se: "Kupiti manje ili prestati jesti?" - Zaboravimo da smo nekad jeli meso - poručio je jedan Sarajlija. - I obični bataci su nam preskupi. O teletini nećemo ni pričati, to moramo zaboraviti. To se nekad jelo. Janjetinu isto moramo zaboraviti. Riba je skupa. Morske plodove nećemo, to zaboravimo da smo nekad jeli po Dalmaciji, kad se ljetovalo - dodao je njegov sugrađanin. S ovolikim poskupljenjima nikome nije lako, a najteže je vjerojatno umirovljenicima. - Meso kupim tek ponekad. Najteže je umirovljenicima. Vjerujte - kaže umirovljenica s najnižom mirovinom i dodaje kako joj je mirovina dovoljna tek za režije.
