Sasvim je logično da netko tko deset godina radi u domu zdravlja ode u privatni sektor za 500 ili 1.000 KM veću plaću. Logično je i da će otići u Sarajevo, ondje provesti određeno vrijeme, a zatim se vratiti. To je fluktuacija radne snage.
Osnovna plaća liječnika specijalista u Republici Srpskoj iznosi gotovo 3.000 KM, dok liječnici opće prakse mjesečno primaju oko 2.250 KM. Zdravstveni radnici sa srednjom stručnom spremom, nakon posljednjih povećanja, imaju plaće do 1.980 KM.
Visina primanja u Federaciji Bosne i Hercegovine razlikuje se od županije do županije, ali su plaće zdravstvenih radnika u većini slučajeva više nego u Republici Srpskoj.
Najveće plaće imaju liječnici u Županiji Sarajevo, gdje osnovna plaća specijalista iznosi oko 4.000 KM. To znači da liječnik specijalist u Republici Srpskoj, unatoč posljednjem povećanju, prima oko 1.000 KM manje, piše BHRT.
Razlika je još izraženija u usporedbi sa zemljama Europske unije.
Liječnici specijalisti u Hrvatskoj zarađuju više od 3.000 eura mjesečno, dok plaće liječnika opće prakse iznose oko 1.500 eura. U većini zemalja Europske unije osnovne plaće specijalista kreću se od 4.000 eura, a u pojedinim državama znatno su više.
Predsjednik Strukovnog sindikata doktora medicine Republike Srpske Jovica Mišić upozorava da zbog nezadovoljstva primanjima javni zdravstveni sustav napuštaju najiskusniji liječnici.
Odlaze najbolji. Iz javnih ustanova u privatni sektor odlaze liječnici koji znaju i sigurni su u svoje znanje i sposobnosti. Ljudi će reći da se neki i vraćaju. Ima ih, ali u promilima, rekao je Mišić.
Neodgovarajuća primanja mnoge su liječnike potaknula na odlazak u susjedne zemlje ili države Europske unije, dok su pojedini posao pronašli u Federaciji BiH. Taj je trend posebno izražen u Istočnom Sarajevu.
Gradonačelnik Istočnog Sarajeva Ljubiša Ćosić smatra razumljivim da liječnici odlaze ondje gdje mogu dobiti veću plaću, ali tvrdi da zbog toga zdravstvena skrb za pacijente nije ugrožena.
Sasvim je logično da netko tko deset godina radi u domu zdravlja ode u privatni sektor za 500 ili 1.000 KM veću plaću. Logično je i da će otići u Sarajevo, ondje provesti određeno vrijeme, a zatim se vratiti. To je fluktuacija radne snage, kazao je Ćosić.
Problem plaća liječnika posljednjih je dana u središtu pozornosti i u Livnu, gdje su liječnici kolektivno podnijeli otkaze nezadovoljni visinom primanja.
Federalni ministar zdravstva Nediljko Rimac tvrdi da se u cijeli slučaj umiješala politika, i to uoči izbora, te poručuje da će pacijentima unatoč svemu biti osigurane potrebne zdravstvene usluge.
Nitko od njih nije toliko loše plaćen. Neka svatko pokaže svoju platnu listu pa ćete vidjeti da plaća nije onakva kakvom se predstavlja, rekao je Rimac.
Nedostatak liječnika primjetan je i u banjolučkom Domu zdravlja, posebno kada je riječ o specijalistima obiteljske medicine. U toj je ustanovi na snazi ljetni režim rada, zbog čega je u pojedinim ambulantama smanjen broj radnih dana.
Takvo stanje potvrđuje višegodišnja upozorenja da je sve manje liječnika zainteresirano za obiteljsku medicinu.
Problem nije prisutan samo u Republici Srpskoj nego i u Federaciji BiH, a uz visinu plaća dodatno ga produbljuju opterećenost zdravstvenih radnika i sve češći odlazak stručnog kadra iz javnih ustanova.
