Kandidatura za hrvatsku članicu Predsjedništva je velika čast ali i još veća odgovornost, izjavila je Krišto za Dnevnik.ba.
Borjana Krišto, kandidatkinja HDZ-a BiH za hrvatsku članicu Predsjedništva BiH za Dnevnik.ba je izjavila kako ova kandidatura za nju predstavlja iznimnu čast ali i još veću odgovornost.
Naime, na sjednici rukovodstva HDZ-a BiH jučer je utvrđeno kako će upravo Krišto biti kandidatkinja ove stranke za hrvatsku članicu Predsjedništva BiH.
"Ova kandidatura mi zaista predstavlja veliku čast ali sa sobom nosi i još veću odgovornost", kazala je Krišto.
Njena kandidatura još uvijek nije formalno objavljena, no Krišto će biti jedina kandidatkinja hrvatskih stranaka za dužnost hrvatskog člana Predsjedništva. S druge strane, za istu dužnost natjecat će se i Željko Komšić, koji će po četvrti put pokušati iskoristiti rupu u Izbornom zakonu te na dužnost predviđenu za političko predstavljanje hrvatskog naroda pokušati oteti bošnjačkim glasovima.
Inače, Borjana Krišto je osoba s bogatom političkom karijerom. Tako je bila predsjednica Federacije Bosne i Hercegovine između 2006. i 2011. godine. Na općim izborima 2010. bila je kandidatkinja za hrvatsku članicu Predsjedništva BiH, međutim, iako je dobila najviše glasova Hrvata, izbore je izgubila putem izbornog inženjeringa od Željka Komšića (tada člana SDP-a BiH) koji je na valu kroatofobije dobio masovnu podršku Bošnjaka. Trenutno je zastupnica u Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine BiH.
Krišto je imenovana ministricom pravosuđa u Vladi Hercegbosanske županije 1999. Na toj službi ostala je do 2000. kada je imenovana tajnicom županijske Vlade. Na tom položaju djelovala je do 2002. U međuvremenu je 2001. imenovana članicom Predsjedništva HDZ-a BiH.
Na općim izborima održanim 2002. Krišto je bila kandidatkinja za Zastupnički dom Parlamenta Federacije BiH. Osvojila je mandat, no nije ga preuzela jer je imenovana ministricom pravosuđa u Federalnoj Vladi. Tu dužnost vršila je do isteka mandata 2006.
Na sljedećim općim izborima održanim 2006. bila je kandidatkinja za Zastupnički dom Parlamentarne skupštine BiH gdje je uspjela osvojiti mandat. Također je imenovana i članicom Parlamentarne skupštine Vijeća Europe. Obje dužnosti prestala je obnašati 22. veljače 2007. kada je postala prva žena predsjednica Federacije Bosne i Hercegovine. Te godine imenovana je i potpredsjednicom HDZ-a BiH.
Krišto se na općim izborima 2010. kandidirala za hrvatsku članicu Predsjedništva BiH, međutim, završila je na drugom mjestu sa 109 758 glasova. Na izborima je pobijedio Željko Komšić iz SDP-a BiH s 337 065 uglavnom bošnjačkih glasova.
Nakon općih izbora 2010. nastupila je kriza vlasti zbog nemogućnosti da se obrazuje Vlada na razini Federacije BiH. Koalicija SDP-a BiH, SDA, NSRB-a i HSP-a BiH uspjela je uz pomoć visokog predstavnika Valentina Inzka koji je promijenio zakonitosti matematike stvoriti parlamentarnu većinu i izabrati Vladu Federacije BiH te postaviti Živka Budimira iz HSP-a BiH na mjesto predsjednika Federacije BiH. Međutim, njegov izbor negiralo je Središnje izborno povjerenstvo BiH (SIP) zbog nedovoljnog broja glasova Hrvata u Domu naroda Parlamenta Federacije BiH, pa je Krišto ostala predsjednica Federacije BiH sve do odluke visokog predstavnika Valentina Inzka kojom je nametnuo vladu i Budimira za predsjednika Federacije BiH 17. ožujka 2011., kad je utvrdio kako je 5 jedna trećina od 17 (hrvatskih izaslanika u Domu naroda potrebnih za potvrđivanje izvršne vlasti na razini FBiH).
