"Global Finance Magazine" u svom nedavnom istraživanju "Najbogatije i najsiromašnije države svijeta" uvrstio je BiH na 88. mjesto.
Kako se navodi u istraživanju ovog magazina, najbogatije zemlje svijeta su Luksemburg, Singapur, Irska i Katar, dok su najsiromašnije Sirija, Afganistan, Liban i Ukrajina.
"Posmatrajući regiju, Hrvatska je na 53. mjestu, Crna Gora na 69, Srbija na 72, Bosna i Hercegovina na 88, a Albanija na 92. Ako jednostavno uzmemo u obzir bruto domaći proizvod jedne države, zbir svih dobara i usluga koje je država proizvela tijekom jedne godine, onda bismo morali zaključiti kako su najbogatije nacije upravo one sa najvećim bruto društvenim proizvodom, i to Sjedinjene Američke Države, Kina, Japan i Njemačka", navodi se u analizi ovog magazina.
Dalje se pita, kako bi se ekonomije, na primjer, Singapura ili Luksemburga ikada mogle mjeriti sa ekonomijom takvih moćnih struktura kada su one samo male točke na mapi svijeta.
"Još jedan problem sa BDP-om je što on ne mjeri raspodjelu bogatstva.
Zato točnije predstavljanje uvjeta života ljudi počinje dijeljenjem nacionalnog BDP-a shodno broju ljudi koji tamo žive, BDP po glavi stanovnika i njegova stopa rasta govore nam mnogo više o društvenom bogatstvu koje je potencijalno dostupno svakoj osobi i da li se ovo bogatstvo povećava ili smanjuje tijekom vremena", navedeno je u tekstu.
Međunarodni monetarni fond u ažuriranju Svjetske ekonomske perspektive iz srpnja 2022. godine piše kako su energija i hrana neophodna roba s malo izmjena te kako su više cijene posebno bolne za kućanstva s niskim primanjima.
"Kada se cijena drugih artikala, kao što su elektronika, nameštaj ili zabava, povećava, obitelji mogu jednostavno smanjiti ili čak eliminirati potrošnju na njih. Što se tiče hrane, grijanja i prijevoza - što je često neophodno za zarađivanje za život - ovo je mnogo teže. Kao rezultat toga, ekonomisti kažu kako trenutna situacija predstavlja prijetnju i ekonomskoj i socijalnoj stabilnosti", piše MMF.
Ekonomista Željko Šain, izjavio je za "Nezavisne" kako ovaj podatak nije dobar za Bosnu i Hercegovinu te kako bi ekonomska politika u zemlji trebala biti usuglašena kako bi država mogla napredovati.
"Ovo je odraz ukupne situacije u kojoj se BiH nalazi od završetka rata naovamo. Država ima sustavne griješke u razvoju koje političari koriste obrazlažući kako je sve to određeno Daytonskim mirovnim sporazumom, što je samo formalna stvar, a suštinski nije točna", kazao je Šain.
On je pojasnio kakose male države po stupnju ekonomske razvijenosti i BDP-a, kao što je BiH, ne mogu razvijati ako nemaju jedinstvenu ekonomsku politiku.
"Dobro poznato je da je po Daytonu ekonomska politika na razini entiteta, ali to ih ne sprečava da se usuglase o ekonomskoj politici i da, poštujući sporazum, država može napredovati. Pogotovo je situacija komplicirana u Federaciji BiH, gdje imamo neke nadležnosti županija. U ovako maloj zemlji imamo neusuglašene ekonomske politike, što se održava našim generalnim siromaštvom, odnosno ovim mjestom po stupnju bogatstva i razvijenosti", zaključio je Šain.
