Ojačati veze iseljeništva s domovinom, omogućiti uspješnim poslovnim ljudima iz iseljeničke zajednice lakše i učinkovitije ulaganje u BiH te stvoriti pretpostavke da iseljenička zajednica postane svojevrsni lobist za privlačenje stranih investicija neki su od ključnih strateških ciljeva kojima vlasti, ali i nevladin sektor u BiH, pokušavaju preokrenuti trendove te od BiH stvoriti mjesto u koje se isplati ulagati, piše Večernji list BiH.
Ljetni mjeseci tradicionalno su vrijeme kada se veliki broj osoba podrijetlom iz BiH vraća u domovinu, a usporedno s tim procesom kreće i onaj koji se tiče njihove osobne potrošnje u BiH, ali i povećanja novčanih doznaka članovima obitelji koji žive u domovini.
Prognoze i iznosi
U prošloj godini zabilježeni su rekordni iznosi novčanih doznaka koje iseljeništvo šalje u domovinu - oko 3 milijarde maraka, no procjene za ovu godinu prilično su neizvjesne, ali i nezahvalne, uzimajući u obzir nekoliko čimbenika na koje je nemoguće utjecati. I dok je 2021. bila godina svojevrsnog ekonomskog oporavka zemalja zapadne Europe, a što se izravno odrazilo i na jačanje životnog standarda naših iseljenika u tim zemljama, u ovoj svjedočimo visokim stopama inflacije, ali i neizvjesnosti uslijed promijenjenih geopolitičkih odnosa. Sve bi to vodilo prema zaključku kako bi iseljeništvo ove godine možda slalo manje iznose novčanih doznaka obiteljima, ali ekonomski trendovi često su znali iznenaditi, tako da za zaključak ipak treba pričekati kraj godine. Naime, ono što treba uzeti u obzir je činjenica da se inflacija znatno više reflektira na krhko bh. gospodarstvo, službeno 16,7 posto, te je vrlo moguće da će iseljeništvo imati senzibiliteta prema svojim obiteljima u domovini šaljući im značajnija sredstva s kojima će se lakše suočiti s poskupljenjima, poglavito prehrambenih proizvoda, energenata, kao i režijskih troškova. Naime, hrana i bezalkoholni napici skuplji su za 24,7%,, a prijevoz za čak 34,2%, tako da će sredstva od iseljeništva biti važan čimbenik kada je riječ o suočavanju s novim troškovima koje nosi zima, počevši od ogrjeva pa do svakodnevnih potrepština. Ono na što BiH može utjecati jest drugačiji odnos prema vlastitom iseljeništvu. Već niz godina unutar BiH ugledni ljudi iz ekonomskog i marketinškog sektora pokušavaju podići odnos prema iseljeništvu na višu, produktivniju razinu, i to ostvarivanjem dvosmjerne komunikacije kako bi postigli što veći stupanj sinergije te omogućili uspješnim iseljenicima realizaciju svojih poslovnih ideja na teritoriju Bosne i Hercegovine. Jedan od događaja koji je i ove godine privukao značajan broj eminentnih i uspješnih ljudi iz BiH i inozemstva je konferencija Connecto, a koja se održala krajem srpnja na dobro poznatoj adresi - prostorima Tehnološkog parka Intera čiji tim stoji iza ove vrijedne ideje. Connecto je projekt koji već petu godinu, a četvrtu zaredom, predstavlja mjesto upoznavanja, razgovora i dogovora. Iz Tehnološkog parka Intera pritom navode kako se važnost iseljeništva za ekonomske tokove unutar BiH očituje kroz nekoliko razina - prva je sam broj, odnosno procjena da postoje barem dva milijuna ljudi podrijetlom iz BiH koji trenutačno žive i rade izvan zemlje. Oni i njihovi potomci, unatoč novim okolnostima, novim okruženjima i novim životima, nisu zaboravili odakle su. Ima uvijek “ono nešto” što ih vuče prema zemlji iz koje potječu i veliki broj ljudi iz dijaspore sklon je učiniti nešto da ojača veze sa svojom prvom domovinom.
Uvezivanje i projekti
Istodobno, ključ jačanja gospodarske aktivnosti bio bi u snažnijem uvezivanju s velikim brojem uspješnih poslovnih ljudi, ulagača, ali i osoba koje su izgradile čvrste veze s poslovnom zajednicom na Zapadu, a što se pak može pokazati ključnim za BiH u doglednoj budućnosti. Suradnja i investiranje, kao i realizacija projekata koji su od obostranog interesa, pritom su ciljevi čija bi realizacija dovela do povećanja broja radnih mjesta unutar BiH, ali i boljeg pozicioniranja BiH na europskim tržištima.
