"Povećanje od šest posto, recimo u eurozoni, je prihvatljivo jer su tamo plaće par tisuća eura, a kod nas šest posto ne bi predstavljalo ništa osim mizerije", kažu iz Saveza samostalnih sindikata BiH.
Dok je u eurozoni prošle godine došlo do povećanja cijena satnice rada za šest posto, u Republici Srpskoj satnica nije definirana, jer ne postoje granski kolektivni ugovori. Ista postoji u Federaciji BIH, ali sindikalci kažu kako svako jednocifreno postotno povećanje ne bi efektivno imalo ništa, jer su u eurozoni - i više od šest puta veće nego u našoj zemlji.
Ako bi pokušali u RS izračunati minimalnu satnicu rada to bi izgledalo ovako: Minimalna plaća od 673 marke podijeljena s minimalnim brojem radnih dana iznosi oko 30 maraka koji se dijele na osam sati dnevno i dobije se da sat rada iznosi minimalno oko 3 KM i 80 feninga, javlja BHRT.
U Federaciju BiH, koja za razliku od RS ima granske kolektivne ugovore i definiranu satnicu, sindikalci bi povećanje satnice od nekoliko posto smatrali mizerijom. Rješenje je jedino, navode, povećanje minimalne plaće.
"Najniže satnice u granskim kolektivnim ugovorima su u oblasti tekstila i iznose 3,45 KM, a najveće u metalnj industriji gdje je to 4,40. Povećanje od šest posto, recimo u eurozoni, je prihvatljivo jer su tamo plaće par tisuća eura, a kod nas šest posto ne bi predstavljalo ništa osim mizerije", kaže Selvedin Šatorović iz Saveza samostalnih sindikata BiH.
"Ljudi rade abnormalan broj sati, norme su strašne i rade isključivo za minimalnu plaću. Te žene i ljudi koji rade, su više u nekom robovlasničkoj sredini.", naglašava Dražan Pejaković iz Udruženja građana "Radnički pokret".
Mizerne plaće teško mogu pokriti troškove života, a ako je vjerovati pesimističnim prognozama ekonomista, koju je prouzročila najnovija svjetska bankarska kriza, ponovno nas očekuje rast cijena hrane. Tu će, vjeruju pojedini stručnjaci, ipak ulogu odigrati zakon tržišta.
"Ne možete očekivati da će svako povećanje imati refleksiju s odgovrajućom tražnjom. Upravo su ti tržišni mehanizmi oni koji će utjecati na kontrolu cijena u određenoj mjeri.", kaže Aziz Šunje, profesor Ekonomskog fakulteta u Sarajevu.
Alarmantan je i podatak kako je potrošačka košara u BiH za prošli mjesec iznosila 2.900 maraka. Minimalna plaća u oba entiteta pokrije tek nešto više od petine ovog iznosa.
