Situacija je nikakva, štoviše, katastrofalna je, još je zemlja mokra, mnogo je usjeva propalo, bit će upola manji prinos pšenice u odnosu na prošlu godinu, za 50 do 60 posto.
I ovo što je ostalo, napadaju bolesti, a kasnilo se i sa sjetvom - nabraja Bićo sve ono što pogađa proizvodnju
Vapili smo za kišom prošle godine i nismo je dočekali. Međutim, ove godine kao da nam se sve vratilo pa smo i kroz svibanj, pa evo sve do polovine lipnja gledali tmurne kišne oblake kako ne dopuštaju ljetu da dođe u bh. krajeve. Negdje su oborine bile toliko obilne da su u minuti stvarale ogromne probleme, piše Večernji list BiH.
Najviše se priča o šteti koju je kiša napravila u kontekstu proizvodnje hrane. Nažalost, situacija je zabrinjavajuća jer je pitanje hoćemo li domaće hrane imati dovoljno za svoje potrebe, a o izvozu da i ne govorimo jer ni u boljim vremenima izvoz nije najbolje funkcionirao, a zbog toga, ponajviše, treba zahvaliti onima u državi koji su se, tobože, brinuli o poljoprivredi. Nedžada Biću, predsjednika Udruge poljoprivrednika Federacije BiH, "hvatamo" za komentar. Vidimo da u posljednje vrijeme Bićo nema optimističnih poruka, već govori onako kako jest te stvari naziva pravim imenom.
Mnogo usjeva propalo
- Situacija u poljoprivredi? Da vam kažem kakva je ona općenito? Pa situacija je nikakva, štoviše, katastrofalna je, još je zemlja mokra, mnogo je usjeva propalo, bit će upola manji prinos pšenice u odnosu na prošlu godinu, za 50 do 60 posto. I ovo što je ostalo, napadaju bolesti, a kasnilo se i sa sjetvom - nabraja Bićo sve ono što pogađa proizvodnju. Ovih dana čitamo kako su žitarice, među njima i pšenica, iz Ukrajine preplavili Poljsku, Slovačku, Mađarsku, Rumunjsku, Bugarsku..., ali i druge zemlje. Međutim, ako to nekome i nije problem što zanemarujemo svoju proizvodnju, a uvozimo tuđe, problem bi mogla biti kvaliteta te pšenice iz Ukrajine, a koju konzumiraju i oni koji dopuštaju da se uveze takva hrana.
- Pa to je ono što mi govorimo, a hvala Bogu, vi pratite dobro. Mi već pet godina tražimo zaštitu domaće proizvodnje, uvođenje carina na uvoznu robu, prelevmana na pšenicu i druge proizvode iz uvoza. Sada se vidi kako je to trebalo davno uraditi jer u ovom trenutku uvozi tko hoće i kako hoće - priča nam Bićo. Kako se doznaje, jedna privatna tvrtka iz BiH uzela je lošu pšenicu iz Ukrajine. Bićo navodi i kako je dobio informacije da su se robne rezerve napunile pšenicom iz Ukrajine. - Silosi su puni ukrajinskih žitarica i što će naši onda? - pita se Bićo. Nedavno su bugarski mediji objavili da su tamošnji proizvođači uspjeli neprimijećeno uzeti uzorak uvezene ukrajinske pšenice, a u tu zemlju dolaze stotine kamiona, i odnijeti ga u neovisni laboratorij na ispitivanje. Rezultati su bili poražavajući, a pšenica gotovo neupotrebljiva.
- Njezina kvaliteta odstupa od standarda i jedino se može koristiti za stočnu hranu. Sudeći prema onome što uzorak pokazuje, u Bugarsku se ne uvozi iz žetve 2022. Sve što dolazi je staro žito - izjavio je predsjednik Nacionalne asocijacije proizvođača žitarica NAG Kostadin Kostadinov. U toj zemlji upozorili su kako su na tržištu i velike količine starog roda suncokreta, a na novi, kvalitetniji rod domaćih proizvođača nitko se i ne obazire.
- Bugarski suncokret, dobre kvalitete, bit će izvezen, a tu će biti prerađen stari iz Ukrajine, koji nije testiran na ostatke pesticida. To će jesti naša djeca i to je veliki problem - ističe Kostadinov. Eto takve informacije dobivamo iz Bugarske, zemlje koja je u Europskoj uniji, a što je onda u Bosni i Hercegovini, koja je još uvijek debelo izvan tog kruga zemalja. Pitamo našeg sugovornika Nedžada Biću. - Možete misliti kakva je kvaliteta tih žitarica iz Ukrajine, to je smeće. Naposljetku, ni jedna normalna zemlja ne izvozi - ne samo pšenicu nego ni ostale proizvode jer u ovim vremenima treba sačuvati i osnažiti domaću proizvodnju. Sve što ne valja, ovdje će završiti i Bog zna kako je to tretirano da može stajati toliko vremena i transportirati se pod takvim uvjetima - priča nam Bićo.
Zaštita proizvodnje
Čekamo ga da kaže nešto optimistično, da će biti nekih reakcija, da će proizvodnja biti podignuta na višu razinu i da ćemo svi biti zadovoljniji... - Nada umire posljednja. Nadam se da će država ipak nešto poduzeti kako bi zaštitila domaću proizvodnju i kako bi sve bilo bolje nego ranije. Samo jakom domaćom proizvodnjom možemo osigurati sebi kvalitetnu i zdravu hranu te se boriti protiv neprovjerenih proizvoda iz uvoza - zaključuje Bićo.
