Izravne novčane doznake obiteljima, koje su u prošloj godini premašile iznos od 3,5 milijardi maraka, tekuća potrošnja tijekom ljetnih mjeseci i svih blagdana koja se oslikava kroz ulaganja u novčane tokove BiH putem korištenja različitih uslužnih djelatnosti - od dentalnih pa do automobilskih, lobiranje za poslovne subjekte koji žele nastupati na tržištima zapadne Europe...
Potencijal bh. iseljeništva nameće se kao ključna gospodarska priča koja može, strateškim odnosom vlasti i poslovne zajednice, rezultirati značajnim poboljšanjem životnog standarda u BiH, ali i dovesti do otvaranja novih prilika u vidu investicija, radnih mjesta, novih tržišta..., piše Večernji list BiH.
Dvosmjerna komunikacija
Istodobno, bh. iseljeništvu treba lakši pristup svim Vladinim uslugama, uključujući dobivanje potrebnih dokumenata za različite svakodnevne potrebe, a da bi se cjelokupan proces ubrzao, ali i ostvarila dvosmjerna komunikacija, bitno je izraditi bazu podataka. U tom kontekstu treba podsjetiti kako je nedavno u posjetu kod ministra za ljudska prava i izbjeglice Bosne i Hercegovine Sevlida Hurtića boravio Almir Badnjević, ravnatelj Agencije za identifikacijske dokumente, evidenciju i razmjenu podataka Bosne i Hercegovine (IDDEEA), koji su razmijenili konkretne podatke u vezi s formiranjem registra dijaspore. Kako je kazao ravnatelj Badnjević, IDDEEA bi Ministarstvu za ljudska prava i izbjeglice BiH pružila svu potrebnu tehničku infrastrukturu i omogućila stalni pristup bazi. Također, objasnio je i kako za početnu provedbu projekta nije potrebno mnogo novca. Posebno je bitna činjenica da je ovom prilikom najavio i skoro uvođenje elektroničkog potpisa, također za bh. građane koji žive u dijaspori.
Ministar Hurtić svesrdno je podržao ovu ideju, kazavši kako će ovo biti velika dobrobit i za naše žitelje u dijaspori, ali i cijelu Bosnu i Hercegovinu, zbog velikog broja projekata koji su zbog administrativnih poteškoća na čekanju. Ravnatelj Badnjević kazao je kako će ovaj projekt postati služben potpisivanjem memoranduma o suradnji. Hurtić je najavio i formiranje radne skupine koja bi radila na daljnjem razvoju ovoga projekta te traženju donatora koji bi ga u kasnijoj fazi mogli nastaviti financirati.
Ideju o ustroju registra svakako valja promatrati i kroz kut ekonomskog osnaživanja Bosne i Hercegovine, zemlje koja u svjetlu novih geopolitičkih odnosa, ali i potrebe tvrtki iz Europe za bližim geografskim lokacijama za investiranje, postaje prostor na kojemu bi se mogao realizirati veći broj poslovnih ideja. U tom procesu iseljeništvo može igrati ključnu ulogu, jednim dijelom zbog velikog broja kontakata među poslovnom zajednicom u zapadnoj Europi, a što može biti ključ snažnijeg lobiranja za ulaganje u BiH. Istodobno, brojni iseljenici iz BiH uspješni su poslovni ljudi koji razvijaju vlastiti biznis u inozemstvu, no koji, to se pokazalo u nizu primjera, žele dio svojih gospodarskih procesa realizirati i u domovini. Kroz ustroj registra to će svakako biti lakše, a u istom kontekstu treba promatrati i tematiku elektroničkog potpisa.
Poslovne priče
Istodobno, kako bi se dodatno ubrzao zamah u pogledu investicijskih projekata iza kojih stoji dijaspora ili koji su pak rezultat lobiranja dijaspore, bit će od iznimnog značaja nastaviti proces reformi putem kojih bi se poboljšalo poslovno okružje. Naravno, ključ svega je stabilna politička situacija. O kakvim se potencijalima radi, vidljivo je iz do sada realiziranih investicijskih priča, a jedna od organizacija koja najaktivnije pomaže općinama i gradovima da unaprijede svoj investicijski potencijal je i USAID, koji provodi dobro poznati projekt "Diaspora Invest". U tom kontekstu valja ukazati i na činjenicu da je ovog proljeća USAID potpisao memorandume o partnerstvu s jedinicama lokalne samouprave s kojima će razvijati lokalne grant programe i podržati aktivnosti uključivanja dijaspore u ekonomski i društveni razvoj lokalnih zajednica.
