"Hitno zapošljavamo. Traži se radnik u građevini, tesar"; "Tražimo više vozača kamiona C, C1, C1E ili CE kategorije (M/Ž)"; "Traži se konobar za stalni radni odnos"... - samo su neke od stotina ponuda među oglasima na koje smo "naletjeli" dok smo listali oglasnike u BiH.
Ovi, ali i brojni drugi oglasi još su jedan dokaz kako nema branše u BiH za koju se ne traži radnik više. Piše Večernji list BiH.
Velik nerazmjer
Da radnici masovno odlaze u zapadne zemlje, gdje svoj rad naplaćuju i četiri puta više, svjesni su i poslodavci koji zagovaraju potrebu smanjenja opterećenja na cijenu rada. - Ideja je bila da se u kratkom roku već od idućeg mjeseca od dana usvajanja zakona plaće povećaju za iznose od 400 KM, a poslodavci bi za taj iznos razlike bili oslobođeni plaćanja dijela poreza i doprinosa. No, nažalost, tada smo dobili obrazloženje kako nema potrebe da se to radi jer uskoro u proceduru ide set fiskalnih propisa te smo izgubili čitavu godinu. Do toga nije došlo - kazao je za BHRT Mario Nenadić, direktor Udruge poslodavaca FBiH.
Podsjetimo, prema nekim ranijim procjenama, u BiH nedostaje oko 30 tisuća radnika različitih zanimanja, zbog čega su poslodavci domaću radnu snagu primorani nadomjestiti uvozom radnika iz inozemstva. No to bi bilo u redu da ne dolazimo do druge apsurdne situacije.
Naime, dok se poslodavci bore s nedostatkom radne snage, na zavodima za zapošljavanje je gotovo 180 tisuća nezaposlenih radnika. Kako je za BHRT objasnio Dejan Rauš iz Gospodarske komore RS-a, prošlogodišnji podatak Zavoda za statistiku i Zavoda za zapošljavanje pokazuje da je negdje između 1400 i 1500 radnih dozvola izdano za strane državljane. Tu je najviše radnika iz Srbije, Turske, Indije, Bangladeša, Pakistana, Nepala. - To će nekako postati naša svakodnevica. Trend uvoza radne snage u BiH je, čini se, tek u povojima u odnosu na susjedne zemlje. Srbija već ima oko 60.000 stranih radnika, dok je Hrvatska uvezla dvostruko više radnika iz inozemstva. S obzirom na potrebe tržišta rada, nisu optimistične prognoze ni za BiH - objasnio je Rauš. Dodao je kako je jedan od problema koji će postati sve izraženiji i nedostatak profesionalnih vozača otkako je Njemačka odobrila bh. vozačke dozvole. Iako u Gospodarskoj komori RS-a nisu imali podatke jesu li zabilježeni slučajevi zatvaranje tvrtki zbog nedostatka odgovarajućeg kadra, navode kako su zbog trenutačne situacije na tržištu rada određeni poslodavci primorani smanjivati obujam proizvodnje.
Mjesečna košarica, plaće...
Budući da je iseljavanje sve masovnije na području cijele BiH, provjerili smo i kako se kreću plaće koje su jedan od glavnih razloga napuštanja granica BiH. Među onima koji najmanje novca mjesečno prime za svoj rad su krojači, čija plaća u prosjeku iznosi 750 KM, a tu su čistači s prosječnom mjesečnom zaradom od 703 KM i portiri s plaćom od 763 KM. Njegovatelji starijih osoba također su, prema procjenama plata.ba, vrlo malo plaćeni, a za svoj rad mjesečno naplate 777 KM. Instruktori vožnje također su na listi zanimanja s najnižim mjesečnim prihodima, a kako se navodi, u prosjeku mjesečno zarade 853 KM. Obućari mjesečno zarade 697 KM, a frizeri 684 KM. S druge strane, najveću plaću od 4376 KM primaju menadžeri, slijede IT arhitekti s plaćom od 3899 KM te IT developeri s plaćom od 3718 KM, generalni direktori plaćeni su 3972 KM.
I na kraju, kada usporedimo mjesečne najniže i najviše prihode u BiH s potrošačkom košaricom, koja je u rujnu ove godine iznosila 2993,50 KM, postavlja se pitanje tko si je uopće može priuštiti.
