U iseljeništvu živi oko 2,2 milijuna osoba koje vode podrijetlo iz BiH, a prema riječima stručnjaka, ako se nastave dosadašnji migracijski trendovi, u dogledno vrijeme bit će više domaćeg stanovništva izvan granica zemlje nego na njezinu teritoriju.
U izvješću o realizaciji politike o suradnji s iseljeništvom za 2023., koju je uradilo Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice BiH, navedeno je da je migracijom iz zemlje stvorena snažna dijaspora, odnosno iseljeništvo. Od procijenjenog broja domaćeg stanovništva koje živi izvan granica, odnosno 2,2 milijuna, njih 1,8 milijuna rođeno je u BiH. Navodi Večernji list BiH.– Najveći broj iseljenika održava snažne veze s BiH, posebno s mjestima podrijetla, sa željom da doprinesu ekonomskom i društvenom razvoju BiH. Ljudi u iseljeništvu najviše su zainteresirani doprinijeti razvoju zemlje putem prijenosa znanja i iskustva – navedeno je u izvješću. Također, dodaju da s novim generacijama u iseljeništvu slabi povezanost i osjećaj pripadnosti zemlji podrijetla. – Nove generacije mladih ljudi u iseljeništvu su obrazovanije i bolje integrirane u zemljama prijama, a samim tim i veliki resurs za doprinos razvoju zemlje podrijetla – stoji u dokumentu resornog ministarstva. Za mnoge Bosance i Hercegovce prvi izbor je Njemačka. Dugotrajne, naporne i skupe procedure za dobivanje njemačkog državljanstva od 1. ožujka odlaze u prošlost, piše portal Večernjeg lista BiH. Novi njemački zakon strancima sada omogućava dobivanje državljanstva nakon pet godina boravka u toj zemlji, umjesto dosadašnjih osam. Ako je čimbenik integracije iznimno dobar, državljanin Njemačke može se postati i nakon tri godine. Nameće se pitanje što je sa strancima koji su godinama imali tzv. Duldung – ili u prijevodu trpljeni boravak, koji je znatno ograničen. Što se tiče onih koji su u braku s njemačkim državljanima, vrijeme čekanja smanjit će se na samo četiri godine. Ublažena pravila će se primjenjivati i na gastarbajtere koji su u Njemačku počeli stizati od 1950-ih godina pa nadalje. Ova skupina ljudi više neće biti obvezna podvrgnuti se testu. Oni će morati samo dokazati da govore njemački kako bi dobili državljanstvo. Zamjenik predsjedatelja Zastupničkog doma Parlamenta BiH Denis Zvizdić uputio je prošle godine zastupničku inicijativu u kojoj traži pokretanje procedure zaključenja sporazuma o dvojnom državljanstvu između BiH i Njemačke. U tom slučaju, kako je naveo Zvizdić, više od 30.000 bivših bh. državljana moglo bi vratiti državljanstvo BiH. Istog su se ranije morali odreći. S obzirom na informaciju da SR Njemačka planira do kraja 2023. usvojiti novi Zakon o državljanstvu koji dopušta dvojno državljanstvo SR Njemačke i BiH, potrebno je u skladu s člankom I., stavkom 7., točkom d) Ustava BiH pristupiti zaključivanju sporazuma o dvojnom državljanstvu između BiH i SR Njemačke. Navedena ustavna odredba propisuje da državljani BiH mogu imati dvojno državljanstvo druge države pod uvjetom da postoji bilateralni ugovor između BiH i te države kojim se to pitanje uređuje… – napisao je Zvizdić u obrazloženju. Reformom je omogućeno i vraćanje starog državljanstva a da se ne izgubi njemačko. S druge strane, nužno je imati boravište u BiH, najmanje godinu dana. Problem bi mogao biti entitetski zakon u BiH. – U Zakonu o državljanstvu RS-a nije navedeno precizno da mogu zadržati njemačko državljanstvo, a da dobijem bh. državljanstvo, tj. RS, i tu bi mogli biti potencijalni problemi. Zakon o državljanstvu BiH i Federacije BiH predviđa tu mogućnost nešto lakše – kaže odvjetnik Kasim Rašidović iz Wuppertala.
Dio onih koji su otišli iz BiH nikada se više ne odluči vratiti u svoju zemlju te pristupa i odricanju od bh. državljanstva. Ipak, u odnosu na prethodne godine, primjetno je da se broj zahtjeva smanjio. Iz Ministarstva civilnih poslova BiH kazali su da se državljanstva BiH prošle godine odreklo 2147 osoba, što je znatno manje u odnosu na prethodne godine. Prema podacima Ministarstva, trend porasta broja zahtjeva za odricanje od bh. državljanstva bio je u konstantnom rastu do 2023. Naime, od 1996. do 2000. broj zahtjeva kretao se od šest do 63, da bi u 2001. drastično porastao na 2608 zahtjeva, a u 2002. na čak 8346. Godine 2003. državljanstva BiH odrekao se najveći broj građana – njih 9128. Od tada broj zahtjeva za odricanje od bh. državljanstva počeo se smanjivati. Građani državljanstvo BiH najčešće zamjenjuju s državljanstvom Njemačke i Austrije. BiH ima potpisane sporazume o dvojnom državljanstvu sa Srbijom, Hrvatskom i Švedskom te građani koji stječu državljanstvo tih država mogu zadržati i državljanstvo BiH.
