Federalni hidrometeorološki zavod ističe da se od utorka idućeg tjedna, prema raspoloživim modelima, očekuju oborine. Frontalni poremećaj zahvatit će čitav prostor BiH.
Deset i više dana u nizu s temperaturama iznad 40 stupnjeva, višetjedni potpuni izostanak oborina, obaranje temperaturnih rekorda... Ljeto 2026. godine pokazuje pravo lice klimatskih promjena prouzročenih čovjekovim utjecajem i često ignorantskim odnosom prema životnoj sredini, a dokaz navedenom je jednostavan uvid u statistike koje otkrivaju da je u razdoblju 1991. - 2020. broj vrelih dana značajno veći u odnosu na prethodna tridesetgodišnja razdoblja, piše Večernji list BiH.
Matematika je jasna
Matematika ne laže te jasno upućuje na zaključak da se s klimom nešto ozbiljno događa, i to vrlo brzo, tako da neće biti iznenađenje kada se, primjerice, broj vrelih dana u kolovozu 2026. usporedi s referentnim nizom 1991. - 2020., dok o razdoblju 1961. - 1990. ne treba ni trošiti riječi. Bh. meteorolog Nedim Sladić u jednoj od svojih ranijih objava upozorio je na činjenicu da je Mostar, primjerice, 6. kolovoza bio u devetom danu s temperaturama oko ili iznad 40 stupnjeva, no nije mnogo bolje ni u ostatku zemlje. Tako je u ponedjeljak, kako je naveo, bio 14. dan u nizu da temperatura zraka u Sarajevu prelazi 30 stupnjeva.
- Prosječan broj vrelih dana, odnosno dana u kojem dnevna temperatura zraka prelazi 30 stupnjeva, u klimatologiji niza 1961. - 1990., što uključuje razdoblje djetinjstva mojih, ali i roditelja moje generacije, iznosio je u prosjeku 12 - objasnio je Sladić, dodavši kako se u klimatologiji niza 1981. - 2010. taj broj udvostručio - s 12 na 24. U prosjeku, svaki 4. dan bio bi u granici vrelog dana.
- U mojoj mladosti trenutačna i posljednja relevantna klimatologija niza 1991. - 2020. govori o 29,2 dana, odnosno svaki 3. dan - upozorio je Sladić. Meteorološka postaja Donji Lug iz Žepča pak u objavi na Facebooku navodi kako je broj vrućih dana (≥ 30 °C) porastao s kraja 90-ih godina s 32,1 na 46,2 dana tijekom ljetnih mjeseci, dok je broj iznimno vrelih dana (≥ 35 °C) skočio s 9,5 na čak 15,4 dana.
A stanje karakteristično po sve većem broju uzastopnih vrelih dana uz izostanak oborina kombinacija je s ekstremno lošim utjecajem na zdravlje, ali i brojne gospodarske grane, osobito poljoprivredu. Proizvođači su primorani trošiti zalihe vode za spas onoga što se spasiti da uoči jesenske žetve, a prve prognoze u smislu kvalitete i bogatstva prinosa nisu nimalo optimistične. U cijeloj priči suša generira i niske vodostaje rijeka, kao i vodocrpilišta te ne čude ni apeli pojedinih lokalnih samouprava za smanjenje potrošnje vode, osobito za one namjene koje nisu nužne u ovakvoj ekstremnoj situaciji. Problemi su ovog ljeta izraženi i diljem Europe, kontinenta posebno izloženog snažnim toplinskim valovima te temperaturama većim od 40 stupnjeva i u onim područjima tradicionalno izostavljenima iz anala klimatskih ekstrema. Velike vrućine povećavaju opasnost od požara, suše i zdravstvenih tegoba, a dodatni problem predstavljaju niski vodostaji rijeka.
Moguć preokret?
Što nas čeka idućih dana, pitanje je bez definitivnog odgovora iako pojedini modeli, trenutačno stidljivo, upućuju na mogućnost snažnije promjene idućeg tjedna. Federalni hidrometeorološki zavod ističe da se od utorka idućeg tjedna, prema raspoloživim prognoznim modelima, očekuju oborine. Frontalni poremećaj zahvatit će čitav prostor naše zemlje, a najviše oborina prognozira se u sjevernim područjima.
Jutarnja temperatura u Bosni uglavnom između 13 i 19 stupnjeva, u Hercegovini do 21 stupanj, dok se najviša dnevna temperatura prognozira od 23 do 29 stupnjeva, jugu zemlje do 33 stupnja. Je li ova promjena svojevrsni uvod u slamanje toplinske kupole i prekid suše, vidjet će se uskoro, no šteta je napravljena, a čovjeku poslana opomena da se klima mijenja brže nego što je ponekad svjestan, dok donositelji odluka na globalnim razinama trebaju ponovno razmisliti o načinima usporavanja klimatskih promjena. Ipak, svaka promjena, pa tako i ova, mora početi od pojedinca.
