Za nove generacije odlazak u inozemstvo ne znači nužno gubitak, već priliku za obrazovanje, iskustvo, osobni rast i upoznavanje svijeta.
Prema istraživanjima, mnogi mladi i obrazovani ljudi u Bosni i Hercegovini, kao i u regiji, žele napustiti zemlju nakon završetka obrazovanja. Zašto mladi odlaze i zašto su nezadovoljni općim stanjem društva? Što je bolje u inozemstvu nego na Zapadnom Balkanu?
Nepravda tjera mlade
Evo popisa razloga zašto mladi odlaze. Bježe od nepravde i inertnog okruženja koje ne prihvaća kritičko razmišljanje. Promjena okruženja bila je ključna za studenticu iz Mostara koja je otišla u Tursku i tamo uspješno ostvaruje svoj potencijal, javlja Federalna.ba.
„Dolazim iz Mostara, gdje su podjele na svakom koraku. Definitivno, velike podjele, nepravda i rupe u zakonima nešto su što me otjeralo iz Bosne i Hercegovine. Dobila sam stipendiju za studij u Konyi i uopće nisam požalila“, rekla je Merima Kurtović, studentica biokemije na Sveučilištu Selçuk u Konyi.
Za nove generacije odlazak u inozemstvo ne znači nužno gubitak, već priliku za obrazovanje, iskustvo, osobni rast i upoznavanje svijeta.
Važno je čuti mlade ljude
„Mislim da se ne trebamo baviti time koliko nas je mladih napustilo, već da se počnemo baviti onim što je značajno i važno da mladi imaju u društvu, kako bi tamo mogli vidjeti i graditi svoju budućnost. Ne bismo trebali očekivati mlade ljude na ulicama, već ono što vidimo na društvenim mrežama, njihovo nezadovoljstvo, želje i potrebe, konačno bismo trebali početi uzimati u obzir“, istaknula je Dženana Husremović, prorektorica za nastavu i studentska pitanja Sveučilišta u Sarajevu.
I ovdje, na kraju, govorimo o širokom rasponu potreba generacije Z. Možda je najvažnije da imaju glas koji se čuje, istaknula je Husremović.
Međutim, na ulicama glavnog grada malo je sugovornika na ovu temu. Pitali su ih vide li budućnost u Bosni i Hercegovini:
„Željela bih nastaviti školovanje, završiti fakultet i raditi kao medicinska radnica.“
„Mislim da postoje bolje mogućnosti, ali dat ću sve od sebe da ostanem, jer je ovo naša zemlja.“
„Razmišljao sam o studiranju fizike na PMF-u, a onda ću negdje drugdje magistrirati. U ovom području, što želim, stvarno ne vidim priliku.“
Neki razmišljaju o povratku
Ima i onih koji, zbog geopolitičkih okolnosti, razmišljaju o povratku.
„Situacija u Danskoj, neke se stvari mijenjaju. Možda mi više ne odgovara kao prije, ali ovdje se osjećam nekako drugačije.“
Nemamo preciznu sliku koliko je mladih ljudi otišlo, jer ne znamo ni koliko ljudi imamo. Posljednji popis stanovništva obavljen je još 2013. godine. A živimo u novom digitalnom dobu.
„Mlađe generacije su osjetljivije na patnju. Imaju niži prag tolerancije na nepravdu. Između ostalog, ovaj dio kada ste u manjoj sredini, koji se tiče prikladnosti za zapošljavanje u određenim situacijama, i dalje je jedan od faktora koji utječu na zapošljavanje mladih“, rekao je Aziz Đipa, voditelj Odjela za praćenje, evaluaciju i istraživanje u Institutu za razvoj mladih KULT.
Institucije moraju uključiti mlade
"Cilj svake mlade osobe u Bosni i Hercegovini trebao bi biti neki osobni razvoj, razmišljanje o promjenama, odnosno da institucije omoguće mladima da sjednu za isti stol i uključe mlade u donošenje odluka", rekao je Belmin Malagić, voditelj programa u Vijeću mladih Federacije Bosne i Hercegovine.
U suprotnom, posljedice neće biti samo demografske već i psihološke. Jer kada se generacijama i desetljećima servira narativ da promjena nije moguća, teško je očekivati društvo koje će pokušati da je napravi.
