Nova studija pokazuje kako crijevne bakterije mogu proizvoditi alkohol u tijelu, uzrokujući stvarnu opijenost, oštećenje jetre i društvene posljedice za osobe kojima nije dijagnosticiran taj rijetki sindrom.
Osobe koje nakon obroka djeluju pijano, iako ne konzumiraju alkohol, često se suočavaju s nepovjerenjem i odbacivanjem u zdravstvenom sustavu. Ipak, nova studija sada jasno objašnjava zašto se to događa i gdje se uistinu nalazi uzrok.
U dosad najvećem istraživanju sindroma autofermentacije znanstvenici su analizirali uzorke stolice dvadeset i dvoje dijagnosticiranih bolesnika te njihovih zdravih partnera. Usporedba je pokazala da su bakterije, a ne gljivice, glavni izvor stvaranja etanola u njihovim crijevima.
Sindrom autofermentacije rijetko se prepoznaje i za njega ne postoji jedinstven terapijski pristup, iako ponovljeni porasti alkohola u krvi mogu uzrokovati oštećenje jetre te ozbiljne obiteljske i društvene posljedice. Mnogi pacijenti obilaze više medicinskih centara, da bi ih se proglasilo potajnim alkoholičarima i poslalo kući bez dijagnoze, piše autori studije predvođeni s Elizabeth Hohmann iz Opće bolnice Massachusetts i Berndom Schnableom sa Sveučilišta Kalifornija u San Diegu. Prenosi Zimo.
Studija, koja je objavljena u časopisu Nature Microbiology, potaknuta je brojnim upitima koje je primila mikrobiologinja Jing Yuan s Pekinškog instituta za pedijatriju nakon što je 2019. objavila rad o ulozi bakterije Klebsiella pneumoniae. Yuan je pacijente uputila Schnablu, što je omogućilo sustavno uključivanje ispitanika i kućnu kontrolu.
Tijekom razdoblja izraženih simptoma alkoholne opijenosti kod bolesnika sa sindromom autofermentacije, njihove bakterijske kulture stvarale su etanol u laboratoriju, što je odgovaralo njihovim izmjerenim razinama alkohola u krvi. Posebno su bile zastupljene Klebsiella pneumoniae i Escherichia coli, a udio bakterije E. coli u crijevnoj mikrobioti značajno je rastao tijekom pogoršanja simptoma.
Jednom se bolesniku stanje znatno popravilo nakon dvije transplantacije stolice zdravog donora. U remisiji je ostao više od šesnaest mjeseci, a obitelj navodi da se njegovo uobičajeno ponašanje vratilo.
To otvara šire pitanje koliko je stvaranje etanola djelovanjem crijevnih mikroba rašireno u općoj populaciji i kolike bi mogle biti patološke posljedice. Uz to, naše istraživanje naglašava važnost crijevnog mikrobioma i njegovih metabolita za ljudsko zdravlje, zaključuju autori istraživanja.
