Stručnjaci upozoravaju da su niska javna svijest i duboko ukorijenjena društvena stigma najveće prepreke koje sprječavaju ranu dijagnozu i pravovremeno liječenje.
Rak jetre šesti je najčešći rak na globalnoj razini, ali i treći vodeći uzrok smrti od karcinoma, odnoseći više od 750.000 života svake godine. Brojke su u stalnom porastu, a predviđanja sugeriraju da bi se bez hitne i koordinirane akcije broj slučajeva i smrtnih ishoda mogao gotovo udvostručiti do 2050. godine. Unatoč ovim zabrinjavajućim trendovima, postoji i tračak nade: stručnjaci procjenjuju da bi se najmanje tri od pet slučajeva, odnosno više od 60 posto, moglo spriječiti. Glavni pokretači ove opasne bolesti uvelike su preventabilni, no javnost i dalje nije dovoljno svjesna razmjera problema, kao ni ključnih koraka koje pojedinci i društvo mogu poduzeti. Glavni faktori rizika uključuju pretilost, prekomjernu konzumaciju alkohola te infekcije virusima hepatitisa B i C, a promjene u načinu života i dostupna medicinska rješenja nude snažne alate za borbu protiv ove tihe epidemije.
Većina karcinoma jetre razvija se kod osoba koje već imaju dugotrajnu bolest jetre, stanje koje pogađa otprilike svakog trećeg odraslog čovjeka u svijetu. Iako je bolest jetre u ranim fazama često blaga i bez očitih simptoma, kod nekih pacijenata napreduje do ozbiljnijeg oštećenja, ciroze i, u konačnici, znatno višeg rizika od razvoja raka. Upravo je ta "tiha" priroda bolesti jedan od najvećih izazova. Prenosi Večernji.hr.
Mnogi ljudi nisu ni svjesni da imaju problem sve dok se ne pojave teški simptomi poput nenamjernog gubitka težine, stalnog umora, bolova u trbuhu ili žutice, a tada je bolest najčešće već u uznapredovalom stadiju kada su mogućnosti liječenja ograničene, a stope preživljenja niske. Zato je rano otkrivanje ključno, a probir osoba s poznatim faktorima rizika, kao što su dijabetes tipa dva, pretilost i redovita konzumacija alkohola, postaje imperativ.
Jedan od najvećih, ali često zanemarenih problema u borbi protiv bolesti jetre jest društvena stigma. Korijen ove stigme složen je i često proizlazi iz zablude da su bolesti jetre isključivo "samonanesene" ili da pogađaju samo određene skupine ljudi. Povezanost s alkoholizmom ili pretilošću stvara osjećaj krivnje i srama kod oboljelih, što ih može obeshrabriti u traženju liječničke pomoći i odgoditi postavljanje dijagnoze. Istraživanja pokazuju da se čak do 70 posto pacijenata s metabolički uzrokovanom bolešću jetre osjeća barem djelomično krivima za svoje stanje. Takav stav može utjecati i na zdravstvene sustave, koji ponekad manje prioritiziraju bolesti jetre u odnosu na druga medicinska stanja. Nužno je razbiti te predrasude i shvatiti ovisnost o alkoholu kao bolest, a pretilost i virusni hepatitis kao zdravstvena stanja za koja ne treba vezati osjećaj krivnje, već pružiti podršku i adekvatnu skrb.
Iako su promjene životnog stila pojedinca ključne, trenutni trendovi neće se preokrenuti bez hitne vladine akcije i šire reforme javnih politika. Imamo znanje i alate za djelovanje. Na primjer, cijepljenje protiv hepatitisa B dokazano sprječava infekciju i smanjuje rizik od raka jetre, dok se virusni hepatitis C danas može u potpunosti izliječiti učinkovitim antivirusnim lijekovima. Međutim, ograničen pristup testiranju, liječenju i cijepljenju i dalje predstavlja globalni izazov. S druge strane, potrebne su i mjere koje se odnose na alkohol i nezdravu hranu.
Ograničenja oglašavanja, posebno usmjerena na djecu i adolescente, zdravstvena upozorenja na proizvodima te regulacija poreza na alkohol i ultraprerađenu hranu dokazano su učinkoviti alati. Slično kao što se dogodilo s duhanskom industrijom, teret prevencije ne smije biti isključivo na pojedincu. Potrebno je prebaciti odgovornost na prehrambenu i alkoholnu industriju te prepoznati središnju ulogu vlade u uvođenju sustavnih reformi koje će zaštititi javno zdravlje i, u konačnici, spriječiti tisuće smrti od raka jetre u godinama koje dolaze.
