"U odnosu na plaću prosječnoga građanina u našoj zemlji, te su plaće velike. O tome sam još u kampanji govorio. To nisu neke značajne uštede, izračunali smo oko 25 milijuna kuna godišnje, ali moramo na nekoj simboličnoj razini pokazati da svi skupa trebamo početi štedjeti. Vrijeme je da se pokušamo izvući iz ove teške situacije. Ja sam optimist, mislim da hoćemo", kazao je u utorak Tomislav Karamarko, predsjednik HDZ-a, i tako ponovio predizbornu najavu kada je iz HDZ-a došla informacija da će se plaće ministara i narodnih zastupnika smanjiti do 30 posto, čime bi se na godišnjoj razini uštedjelo oko 27 milijuna kuna.
To znači da bi prosječna plaća ministra pala s 18.000 na 12.500 kuna i bio bi priličan pothvat dovesti kvalitetne ljude da rade 12 sati dnevno za takvu plaću. Neto plaće zastupnika kreću se od 12.700 do 22.000 kuna, odnosno bruto između 22.000 i 39.487 kuna, pa bi smanjivanje njihove neto plaće za oko 30 posto dovelo do neto primanja od 9500 do 15.000 kuna. Piše Slobodna Dalmacija.
No, kada su u pitanju ministarske plaće, njihovim smanjivanjem na razinu od 12.500 kuna došlo bi se u situaciju da bi to bila plaća ispod najbolje plaćenih državnih službenika (kada se gleda samo osnovica puta koeficijent, bez dodataka za staž i odbitaka). Pritom bi plaće pomoćnika ministara bile manje i od srednje plaćenih državnih službenika. Boris Pleša, predsjednik Sindikata državnih službenika i namještenika, tim nam je povodom bio kazao kako se ne uzbuđuje previše u povodu Karamarkovih obećanja, tvrdeći kako je javnoj upravi plaća smanjena 2009. i 2013., i to na način da je osnovica smanjena prvi put za tri, a drugi put za šest posto.
Božićnice i regresi
"Osim toga, ne isplaćuju se božićnice i regresi, dodaci za prijevoz i neke druge stvari, pa su nam tako oduzete milijarde kune. Stoga više ne vidimo prostora da nam se smanjuju plaće", ističe Pleša. Uz to, treba znati i da će sindikati na temelju rasta gospodarstva i sporazuma s Vladom vjerojatno imati pravo na povećanje osnovice za šest posto čim se donese državni proračun, pa će ih se vrlo teško privoljeti ne samo da odustanu od povišice, nego i da im se dodatno smanje primanja. Ipak, moramo podsjetiti na to kako su plaće u javnom sektoru iznad prosjeka EU-a kad je riječ o udjelu u bruto domaćem proizvodu, te da javni sektor sigurno može očekivati neke promjene u idućem razdoblju, makar uvođenje varijabilnog dijela plaće.
Međutim, zbog problema s plaćama u državnim službama, ali i zbog činjenice da je ministarski posao mnogo zahtjevniji od zastupničkog, Vladi bi na simboličnoj razini bilo lakše rezati plaću 153 saborska zastupnika nego 22 ministarske (i još 60-ak pomoćnika ministara). Nadalje, potrebno je kazati kako je ova Vlada tri puta smanjivala plaće državnim dužnosnicima u svome mandatu, i to 28. veljače 2013. s 4630,14 na 4491,236 kuna, pa 5. ožujka 2014. s 4491,236 kuna na 4221,762 kune, te zadnji put 17. prosinca 2014. s 4221,762 kune na 3890 kuna (kako se ne bi "okoristili" promjenama stopa i poreznih razreda u porezu na dohodak).
Na ovome mjestu, nadalje, podsjećamo i na to da je Karamarko prije izbora bio najavio kako će plaće dužnosnika ovisiti o rastu plaća svih zaposlenih u Hrvatskoj. To se čini dobrom idejom, a još bi bolje bilo da plaća dužnosnika ovisi o realnim plaćama u industriji i realnom gospodarstvu.
