Domovinski rat postaje obvezna tema u osnovnoškolskoj i srednjoškolskoj nastavi povijesti, dobiva veću satnicu, a iako će se kao obvezan i dalje izučavati u osmom razredu osnovne te četvrtim razredima gimnazija i drugim razredima srednjih strukovnih škola, više neće moći ‘iscuriti’ iz satnice.
Iako se ukupna godišnja satnica povijesti neće mijenjati, a ona iznosi od 70 školskih sati u osnovnim i srednjim školama do čak 105 sati u četvrtom razredu općih gimnazija, puno veći dio te satnice zauzet će tema Domovinskog rata - u osnovnim školama učitelji i djeca moći će joj posvetiti najmanje osam do deset školskih sati, dok će u spomenutim razredima srednjih škola obuhvatiti minimalno deset školskih sati, prosječno 22, a u općim gimnazijama i više od 30 sati godišnje! Piše Slobodna Dalmacija.
Puno više Domovinskog rata
Također, učenicima i nastavnicima u srednjim školama omogućit će se izbornost kada je u pitanju područje Domovinskog rata, tako da mogu sami odlučiti hoće li više satnice posvetiti temi „Domovinski rat“ ili temi „Franjo Tuđman i samostalna Hrvatska“.
To je samo dio prijedloga novog kurikuluma iz školskog predmeta Povijest. Riječ je o radnoj inačici kurikuluma Povijesti, o kojoj bi se trebala povesti šira javna rasprava početkom veljače. Predviđeno je puno promjena koje idu za napuštanjem koncepta upamćivanja faktografije, a više povezivanja sa stvarnim životom. Tako bi trebalo biti i s temom Domovinskog rata.
- Ne želimo da djeca samo bubaju podatke, nego da pokušaju oživjeti povijest. Posebno nacionalnoj i suvremenoj povijesti dajemo nikad više prostora, preporuka je da se što više tema koje obrađujemo uklopi u nacionalni, lokalni i zavičajni kontekst. Djeca iz Šibenika će tako, kada budu učili o srednjovjekovnim gradovima, težište staviti na svoj grad.
Isto tako, kada budu učili o Domovinskom ratu, osim obveznih sadržaja, đaci iz Dalmacije, na primjer, moći će dobiti više informacija o IV. gardijskoj brigadi ili borbama koje su se vodile na tom području – objašnjava Martina Glučina, profesorica povijesti iz Srednje poljoprivredne i tehničke škole Opuzen te Gimnazije “Metković”, članica stručne radne skupine za kurikulum Povijesti.
- Činjenica je da je u sadašnjem programu i udžbenicima tema Domovinskog rata suhoparno štivo. Navedeni su uglavnom ključni događaji. Djecu sve to zanima, ali ne ide se u dubinu. Često zbog zgusnutog programa učitelji samo ‘protrče’ kroz to gradivo, a budući da dolazi na kraju školske godine, dogodi se da u osnovnim školama imate tek jedan sat za ovu temu, dok u gimnazijama maturanti, koji ranije završavaju s nastavom, katkad i ne stignu obraditi ovo poglavlje povijesti – kaže profesorica Glučina.
Nema više preskakanja
Sada to više neće biti moguće. Osim što je obvezna tema, Domovinski rat više neće isključivo dolaziti na red za učenje na kraju završnih razreda škola. U osmom razredu, od ukupno pet tema, djeca će se s njim susresti mnogo prije kraja godine, već u sklopu četvrte teme „Hrvatska od socijalističke Jugoslavije do samostalnosti“, u sklopu koje je predviđena jedinica „Stvaranje samostalne Hrvatske i Domovinski rat“.
Iza te teme dolazi peta, „Suvremeni svijet“, tako da temu Domovinskog rata nije moguće preskočiti. Slično je i u gimnazijama, gdje će biti dovoljno vremena za neku od dviju izabranih tema, „Domovinski rat“ ili „Franjo Tuđman i samostalna Hrvatska“.
- Možete li raditi Domovinski rat bez dr.Tuđmana, ili prvog predsjednika RH bez Domovinskog rata? Jasno je da se, što god izabrali, Domovinski rat ne može preskočiti – kaže profesorica Glučina.
Djeca će saznati kako je izgledao svakodnevni život u to vrijeme, kako su živjela djeca u progonstvu, koje su se domoljubne pjesme pjevale,... Naravno, predviđeni su i susreti sa živim sudionicama, odlasci u Vukovar...
