Nakon razdoblja La Niñe, stručnjaci upozoravaju na povratak klimatskog fenomena koji može donijeti rekordne temperature, ekstremne oborine i suše diljem planeta.
Nakon relativno mirnog razdoblja koje je obilježila slaba La Niña, klimatolozi i meteorološke službe diljem svijeta sve glasnije upozoravaju na povratak El Niña, jednog od najvažnijih klimatskih fenomena na Zemlji. Prema najnovijim prognozama, tijekom druge polovice 2026. godine vrlo je izgledan razvoj snažnog El Niña, a pojedini stručnjaci ne isključuju mogućnost da preraste u takozvani "super El Niño", među najjačima ikad zabilježenima. Iako se ovaj fenomen razvija tisućama kilometara od Europe, u tropskom dijelu Tihog oceana, njegove posljedice osjećaju se gotovo na cijelom planetu. Upravo zato znanstvenici s posebnom pozornošću prate promjene u temperaturi oceana i atmosferi.
Što je zapravo El Niño?
El Niño je prirodni klimatski ciklus koji nastaje kada se površinske vode u središnjem i istočnom dijelu Tihog oceana zagriju iznad prosjeka. Naziv su mu još u 19. stoljeću dali peruanski ribari jer se fenomen često pojavljivao oko Božića pa su ga nazvali "El Niño", odnosno "dječak" ili "malo dijete" na španjolskom jeziku. U normalnim okolnostima uz obale Perua i Čilea prevladavaju hladne oceanske struje bogate hranjivim tvarima koje pogoduju ribarstvu. Tijekom El Niña taj se sustav poremeti, a toplije vode šire se prema istočnom Pacifiku, uzrokujući velike promjene u vremenskim obrascima diljem svijeta. Prenosi Večernji list.
Znanstvenici danas taj fenomen nazivaju ENSO (El Niño Southern Oscillation), jer uključuje međusobno povezane promjene u oceanu i atmosferi. Još tijekom prošlog stoljeća istraživači su otkrili da promjene tlaka zraka iznad Južne Amerike mogu biti povezane s vremenskim prilikama u Australiji i Indoneziji, iako su te regije udaljene tisućama kilometara. Prema podacima koje prenosi BBC, temperature mora u ključnom dijelu Tihog oceana posljednjih mjeseci ubrzano rastu. Posebnu pozornost privlači golema masa izrazito tople vode koja se nalazi stotinama metara ispod površine oceana.
Američka Nacionalna uprava za oceane i atmosferu (NOAA) navodi da su na pojedinim lokacijama temperature tih podmorskih voda i više od šest stupnjeva Celzijevih iznad prosjeka. Takve pojave često prethode razvoju vrlo snažnih El Niño epizoda. Profesor Adam Scaife iz britanskog Met Officea izjavio je za BBC da su znanstvenici "vrlo sigurni da dolazi veliki događaj", dodajući kako bi mogao postati i jedan od najjačih dosad zabilježenih. Svjetska meteorološka organizacija (WMO) procjenjuje da postoji oko 80 posto vjerojatnosti za razvoj El Niña prije rujna te čak 90 posto prije studenoga. Ipak, organizacija upozorava da je još prerano sa sigurnošću govoriti o njegovoj konačnoj snazi.
Kakve posljedice može izazvati?
Povijest pokazuje da snažni El Niño često donosi ekstremne vremenske pojave. Tijekom jednog od najjačih događaja 1982. i 1983. godine mnoge su zemlje pogodile katastrofalne poplave, dok su druge istodobno trpile teške suše. Znanstvenici očekuju da bi novi snažan El Niño mogao donijeti obilne oborine u dijelove Južne Amerike, istočne Afrike i južnih saveznih država SAD-a. Istodobno bi suše mogle pogoditi Australiju, dijelove jugoistočne Azije i sjeveroistočni Brazil.
Ujedinjeni narodi upozoravaju da bi El Niño dodatno pojačao posljedice klimatskih promjena. Glavni tajnik UN-a António Guterres poručio je da će fenomen "doliti ulje na vatru svijetu koji se već zagrijava", upozorivši da će klimatski ekstremi postati još snažniji i rašireniji. Stručnjaci također upozoravaju na moguće posljedice za poljoprivredu, opskrbu hranom i gospodarstvo. Raniji snažni El Niño događaji povezivani su s rastom cijena hrane, poremećajima u poljoprivrednoj proizvodnji te gospodarskim štetama koje su dosezale stotine milijardi dolara.
