Najveći pad u FAO košarici zabilježio je šećer. Indeks cijena šećera pao je za 5,7 posto u odnosu na svibanj, zbog nižih cijena etanola na brazilskom tržištu i slabljenja brazilskog reala.
Svjetske cijene hrane u lipnju ostale su gotovo na istoj razini kao i u svibnju, pri čemu su cijene žitarica, mlijeka i mliječnih proizvoda pale, a cijene mesa i biljnih ulja rasle, priopćila je Organizacija UN-a za hranu i poljoprivredu (FAO).
FAO-ov indeks cijena za košaricu osnovnih prehrambenih proizvoda u prosjeku je u lipnju iznosio 130,3 boda, što je pad od 0,3 posto u odnosu na svibanj.
To potvrđuje stabilizaciju cijena nakon snažnijeg rasta u prethodnim mjesecima. U svibnju je indeks bio niži za 0,2 posto, dok su u travnju cijene hrane porasle za 2,5 posto, uglavnom zbog rasta cijena žitarica.
Cijene žitarica pale su za 3,5 posto u lipnju u odnosu na svibanj. Cijene pšenice pale su za 4,4 posto, pod utjecajem brzog napretka žetve i povoljnih izgleda za prinose u regiji Crnog mora, prenosi Biznis.ba.
Na cijene pšenice utjecali su i jači dolar i pad cijena energije, povezan s očekivanjima smirivanja napetosti oko Hormuškog tjesnaca.
Cijene kukuruza pale su još oštrije, za 6,2 posto. FAO to pripisuje očekivanjima obilne ponude iz Južne Amerike i slabijoj potražnji proizvođača etanola.
Najveći pad u FAO košarici zabilježio je šećer. Indeks cijena šećera pao je za 5,7 posto u odnosu na svibanj, zbog nižih cijena etanola na brazilskom tržištu i slabljenja brazilskog reala.
Cijene mlijeka i mliječnih proizvoda također su bile niže. Indeks je pao za 1,5 posto, a pale su i cijene obranog i punomasnog mlijeka u prahu te maslaca.
Cijene sira padaju već gotovo godinu dana jer ponuda i dalje premašuje potražnju.
S druge strane, biljna ulja značajno su porasla u lipnju. Indeks cijena biljnog ulja porastao je za 3,8 posto u odnosu na svibanj, jer je snažna potražnja u sektoru biogoriva podigla cijene palminog i ulja uljane repice.
Cijene suncokretovog ulja ostale su na približno istoj razini kao i u svibnju.
Cijene mesa porasle su skromnije, za 0,5 posto u odnosu na prethodni mjesec. Povećanje cijena mesa peradi nadmašilo je niže cijene govedine i svinjetine.
U posebnom izvješću o ponudi i potražnji žitarica, FAO procjenjuje da će svjetska proizvodnja žitarica u sezoni 2026./2027. iznositi 2,98 milijardi tona, što bi bilo 1,9 posto manje nego u sezoni koja je upravo završila.
Pad proizvodnje prvenstveno se pripisuje slabijem od očekivanog prinosu pšenice. FAO procjenjuje da će globalna proizvodnja pšenice pasti za 4,3 posto na 806,5 milijuna tona, zbog utjecaja klimatskog fenomena El Niño na australski usjev.
Očekuje se da će potrošnja žitarica u novoj sezoni porasti za 0,3 posto na 2,96 milijardi tona.
Svjetske zalihe žitarica na kraju sezone 2026./2027. trebale bi iznositi 957,8 milijuna tona, što bi bilo 0,9 posto više nego u prethodnoj sezoni.
Podaci FAO-a pokazuju da se globalne cijene hrane trenutno stabiliziraju, ali da tržište ostaje osjetljivo na energiju, valutne promjene, potražnju za biogorivima i klimatske promjene. Očekivani pad proizvodnje pšenice posebno je važan jer bi mogao dodatno pritisnuti cijene ako se vremenski uvjeti dodatno pogoršaju.
