Kao članica NATO-a, Hrvatska jest u ratu s Islamskom državom. Ne samo deklaratorno, već na konkretne načine kojih prosječni građanin vjerojatno nije svjestan.
Osim angažmana hrvatskih vojnika u Afganistanu, u kojem Islamska država tek potiskuje Al Kaidu i širi svoj utjecaj među lokalnim borcima protiv zapadnih snaga, Hrvatska je od samog početka previranja na području Sirije konkretno prisutna kroz tone i tone vojne opreme poslane iz domaćih skladišta, uz posredovanje CIA-e i plaćeno novcem Katara. Piše Slobodna Dalmacija.
Kako su sukobi na području Sirije, iz kojih se Islamska država i rodila, prepuni apsurda, tako se vrlo lako može dogoditi da se cijeli angažman u sukobu Hrvatskoj vrati poput bumeranga - da njeno oružje na kraju bude upotrijebljeno protiv njenih sugrađana.
Prve pošiljke naoružanja iz Hrvatske pobunjenicima u Siriji krenule su još 2012. godine. Krajem 2012. i početkom 2013. ukupno je zabilježeno 36 letova jordanskih transportnih zrakoplova, od kojih svaki može ponijeti do 60 tona tereta, s oružjem koje je iz Hrvatske prebačeno u Jordan, odakle je proslijeđeno pobunjeničkim skupinama.
CIA je pri tom osiguravala podjelu oružja, kako bi spriječila da oprema dospije u ruke pristaša Al-Qa’ida, koji su u to vrijeme već formirali svoje oružane skupine i počele širiti utjecaj.
Kao glavni financijer u to se vrijeme spominjala Saudijska Arabija, a nije zaostajao ni Katar, no kasnije će među suradnicima doći do ozbiljnih nesuglasica zbog kojih je Saudijska Arabija povukla veleposlanika iz Katara. Naime, pokazalo se da Katar igra svoju igru, prebacujući sve više oružja najekstremnijim skupinama iz kojih je nastao ISIL, odnosno, kasnije, Islamska država.
Zarobljavanja u Siriji
Bilo kako bilo, angažman Hrvatske nastavio se i nakon što se naoružavanje oporbe u Siriji pokazalo promašajem, budući da je jedini rezultat svega bila ekspanzija Islamske države. O kakvoj je opasnosti riječ, prvi su spoznali hrvatski pripadnici mirovne misije na Golanskoj visoravni. U vrijeme eskalacije sukoba u Siriji, nekoliko su puta napadnuti od strane islamskih ekstremista koji su, lako je moguće, po njima pucali iz oružja dopremljenog iz Hrvatske.
Potom su zabilježeni i slučajevi zarobljavanja naših vojnika koji, kao pripadnici misije održavanja mira, nisu imali nikakve ovlasti upotrijebiti oružje u kriznim situacijama. Nekoliko je naših vojnika tako razoružano i maltretirano, uključujući fizičko zlostavljanje i lažna strijeljanja, prije negoli su pušteni nazad u svoje baze. Posljedica je bila povlačenje naših pripadnika iz misije u kojoj su slična iskustva prošli i pripadnici vojski drugih zemalja.
U jeku tih događanja, Hrvatska je pojačala umiješanost u sukob na ovom području. U međuvremenu, Islamska država osvojila je značajne dijelove Iraka i stigla pred vrata Bagdada, a na sjeveru do granice s Turskom.
Kotromanović s Kurdima
Sredinom 2014. Hrvatska se našla na popisu zemalja koje je State Department naveo kao vrijedne saveznike u opskrbi kurdskih i iračkih snaga vojnom opremom. U travnju i svibnju 2014. ukupno 30 tona hrvatskog pješačkog oružja, jurišnih pušaka VHS i pištolja HS, otpremljeno je u Irak.
Moderno naoružanje očito je zadovoljilo provjere, pa je početkom ove godine sklopljen ugovor na ukupno 20-tak tisuća pušaka, dok je opremanje HV-a stavljeno na čekanje. O tome je javno govorio i ministar obrane Ante Kotromanović, na predstavljanju sklapanja ugovora s domaćim proizvođačima vojne opreme za potrebe HV-a.
Nije pri tom riječ samo o svrstavanju uz Sjedinjene Države, već i o dobroj poslovnoj prilici. Kako hrvatska jurišna puška još nigdje u svijetu nije prodana nekim vojnim snagama, opremanje postrojbi koje su u ratu i korištenje puške u ratnim okolnostima najbolji je test i najbolja reklama za takav proizvod.
Slanje značajne količine oružja uslijedilo je nakon Kotromanovićeva posjeta kurdskim čelnicima i vojnim zapovjednicima, pa i obilazak ratišta.
Posljednje vijesti koje se tiču angažmana Hrvatske u ovom sukobu odnosi se na plan da se pripadnici HV-a upute u Kurdistan kako bi uvježbavali lokalne vojne snage, prije svega topničke postrojbe i pilote helikoptera.
Prema nekim sličnim najavama, dio obuke provodio bi se u Hrvatskoj. Što je od toga realizirano nejasno je, no s obzirom na to da je Turska nedavno pokrenula napade protiv Kurda, vjerojatno je čitava stvar stavljena sa strane.
Svjesni opasnosti
U svakom slučaju, Hrvatska se od početka sukoba u Siriji angažirala kao dio antiterorističke koalicije, a s vremenom je njen angažman produbljen. S obzirom na to, u očima pripadnika IS-a svaki je njen građanin legitimna meta. To je računica s kojom hrvatska politika, jedinstvena po pitanju ovog angažmana kao u maločemu, svjesno računa, i računica koje hrvatski građani moraju biti svjesni.
