Trendovi prirodnog kretanja stanovništva u BiH otkrivaju da je BiH ušla u fazu konstantnog negativnog prirodnog prirasta stanovništva. BiH se, kao i zemlje južne i istočne Europe, odlikuje nedovoljnim fertilitetom za dugoročno obnavljanje stanovništva, a uz to, BiH karakterizira i negativan migracijski saldo.
Problemi čitave EU
Vezano uz to, demograf dr. Hasan Zolić kaže da se u idućim desetljećima može očekivati nastavak nepovoljnih demografskih trendova u Bosni i Hercegovini. - Skoro cijela Europska unija ima problem s “bijelom kugom”. Samo nekoliko zemalja u Europi ima pozitivnu stopu prirodnog prirasta. Njemačka, primjerice, nema i može prihvatiti izbjeglice, ali traže stručnjake. Oni imaju mogućnost nadoknade stope nataliteta, za razliku od nas koji ne možemo ništa ponuditi - kaže za Večernji list jedan od najpoznatijih bh. demografa. Nisu škole prazne samo zbog “bijele kuge” nego upravo zbog migracija. Piše Večernji list BiH.
- Odlaze nam svi naraštaji, i oni od 15 i oni od 40 godina. To negativno djeluje na natalitet. Gubimo i radno stanovništvo, školovane ljude, prije svega iz medicinske struke. Odlaze nam i elektro, strojarski i građevinski inženjeri, ali i kvalificirani majstori - upozorava Zolić.
Prema podacima Agencije za statistiku, u prvoj polovini 2017. registrirane su 13.374 živorođene bebe i 18.798 umrlih osoba, što daje negativan prirodni prirast od 5424 osobe. Prirodni prirast stanovništva je konstantno negativan od 2009. godine. Očekivati je da će taj omjer, kada se zbroji cijela 2017. godina, biti još veći - ističe Zolić. S duge strane, iseljavanje građana BiH je ozbiljan problem koji je prisutan već nekoliko godina. Ekonomska situacija, loša politička situacija, također utječu na iseljavanje. Neki podaci otkrivaju da je jedan od razloga za iseljavanje nesigurna budućnost djece i roditelji se sve češće zbog toga odlučuju na iseljavanje - kaže Zolić. Tako Večernji list donosi primjer iz dviju područnih škola u Velikoj Kladuši, gdje školska zvona više ne zvone iako su te škole praktično nove, odnosno renovirane i opremljene zahvaljujući sredstvima građana i poduzetnika.
Zatvorene škole
Pomogao je i kanadski bataljun, ali, nažalost, nedostatak učenika ih je zatvorio. U obje škole je ove školske godine upisan tek po jedan prvašić. U FBiH tek je sad u tijeku izrada strategije pod nazivom: “Kako zadržati mlade na ovim prostorima?”. Ministarstvo obrazovanja nije dalo za nju suglasnost, ali jasno je da se ona mora donijeti s obzirom na sve što se događa posljednjih godina. Na razini države također nema strategije. Vlada Unsko-sanske županije usvojila je takvu strategiju jer u nekim selima kuće doslovno zjape prazne, pa se čeka rasprava o strategiji na Skupštini koja odavno nema jasno definiranu skupštinsku većinu. Općinski načelnik Fikret Abdić kazao je u jedinoj dosadašnjoj izjavi za Večernji list kako će on mlade zadržati u Velikoj Kladuši, ali situacija vezana uz odlaske sve je složenija.
