Užurban ritam života često nam otežava to da se posvetimo zdravijoj prehrani, a s obzirom na težak životni standard, nije lako pronaći ravnotežu između ograničenja kućnog proračuna i kvalitetnih namirnica.
Ljudi su postali osvješteniji o tomu što jedu i je li to zdravo. Samo, problem nastaje onda kad nismo baš sigurni što je točno zdravo i što sve trebamo nabaviti želimo li se hraniti zdravo, piše Večernji list BiH.
Ispravnost povrća
Svi smo svjesni toga da su pesticidi i bakterije na hrani štetni, da GMO hrana i nije baš ono što je poželjno konzumirati, ali je pitanje kako sve to izbjeći. Tržnice su ovih dana pune lisnatog povrća, špinata, zelene salate, mladog luka. Za većinu ponuđenog voća i povrća prodavači tvrde da je 100 posto zdravo, organski proizvedeno. Ali koliko je uistinu sigurno konzumirati te proizvode? - Preporučio bih svima da na litru vode uzmu tri grama sode bikarbone i u tu smjesu stave salatu ili špinat 10 ili 15 minuta. Zašto to savjetujem? Mi smo prije godinu radili analizu organske uvezene zelene salate koja se prodavala na tržištu BiH. Nakon uzetih brisova rezultati su bili katastrofalni. Obavijestili smo prodavača koji je odmah vratio kompletan kontingent tog proizvoda. Zelena salata vrlo je specifično povrće jer njezini listovi preko kišnice i zalijevanjem svašta nakupljaju. Ponekad se dogodi da se zelena salata zalijeva razrijeđenim gnojivom. Ako gnojivo nije sterilizirano i tri godine odležalo, vi ćete na tom povrću naći enterobakterije, Escherichiju coli, salmonelu. Zato bi uistinu u ovo vrijeme trebalo povesti računa, prije svega, gdje kupujemo lisnato povrće, ali i bez obzira na to, dobro je primijeniti ovaj način pranja koji će ukloniti eventualne bakterije”, kazao je za Faktor prof. dr. Enver Karahmet, profesor na Poljoprivredno-prehrambenom fakultetu u Sarajevu i dugogodišnji stručnjak za sigurnost hrane za jugoistočnu Europu.
GMO hrana
Kad je u pitanju GMO hrana, na bh. tržištu postoje restriktivni zakoni, ali, s druge strane, postoje i GMO proizvodi. Njih su nasumičnim testiranjem otkrili i u istraživanju Centra za životnu sredinu. U Centru smatraju kako postoji velik broj GMO proizvoda, a potrošači se ne mogu voditi nekim “odokativnim” metodama, već GMO mogu otkriti veoma zahtjevne laboratorijske analize. “Potrošače može štititi postojanje oznaka GMO naljepnica, ali na našem tržištu postoje samo “non-GMO” naljepnice. Mi smatramo da oni koji ugrožavaju naše zdravlje trebaju obilježavati svoje proizvode”, rekla je za Buku Ivana Kulić. Ona dodaje kako su testirali pet proizvoda, a riječ je o namirnicama koje sadrže kukuruzni škrob jer je kukuruz najčešće genetički modificiran. “Nakon analiza dobili smo pozitivan rezultat na kukuruznu krupicu koja je bila proizvedena upravo u Republici Srpskoj, što je bio veliki problem jer je upravo na razini RS-a u potpunosti zabranjen GMO – i uzgoj i uvoz. Proizvođač je prijavljen i svi su proizvodi iz te serije morali biti povučeni iz prodaje”, istaknula je Kulić i dodala kako inspekcija mora što češće raditi provjere proizvoda koji se nalaze u prodaji jer bi to dovelo do sklanjanja sve većeg broja neispravnih proizvoda s polica.
Ne preporučuje se podgrijavanje povrća, posebice krumpira, špinata, odnosno svih vrsta lisnatog povrća, gljiva,koji u dodiru s visokom temperaturom ispuštaju otrovne supstancije.
