Na društvenim mrežama posljednjih godina došlo je do prave poplave stranica na kojima se prodaju odjeća, obuća, igračke, tehnička roba, kozmetika, nude se torte, kolači...
Doslovno sve što se nudi u različitim trgovinama u gradu, u ponudi je i na društvenim mrežama. Niske cijene i ušteda vremena razlog su zašto je kupnja preko društvenih mreža postala sastavni dio života velikog broja građana. Sve je to, u biti, nelegalna trgovina zbog koje su se neki i opekli, pa izbjegavaju kupnju na bilo kojoj internetskoj stranici. Riječ je o osobama koje nisu registrirane za djelatnost koju obavljaju, a potencijalni kupci proizvod vide samo na fotografijama. Ponekad ga i unaprijed plaćaju, a da ne znaju ni od koga kupuju. Nadležni se bore kako bi stali nakraj takvoj trgovini jer je, kažu, zbog neplaćanja poreza država tu ozbiljno oštećena. Navodi Večernji list BiH.
Prijave građana
Dio bh. građana već godinama kućni proračun puni prodajući proizvode ili nudeći usluge na društvenim mrežama. Budući da je zbog pandemije koronavirusa dio radnika ostao bez posla, došlo je i do povećanja broja onih koji zarađuju na ovaj način. Za njih je to jedini način da prežive. I dok je tu veliki broj prevaranata od kojih potencijalni kupci nisu zaštićeni, veliki broj je i onih poštenih kojima je taj način rada kruh od kojeg preživljavaju. Ipak, sve to obavlja se u “sivoj” zoni. Međutim, netko to prati i prijavljuje inspekcijama, bilo zbog ljubomore, konkurencije ili pak nečeg trećeg. U Sarajevskoj županiji inspekcije nastoje stati nakraj ovom vidu trgovine. Kako doznaje Faktor, inspekcija u ovim slučajevima uglavnom djeluje po prijavi te stupa u kontakt s osobama koje te usluge nude jer rade na “crno” i pozivaju ih na razgovor. Detalje o postupcima koji se pokreću protiv neprijavljenih prodavača iz županijske inspekcije SŽ-a nisu željeli otkrivati. Vildana Brdarić, stručna savjetnica za informiranje Županijske uprave za inspekcijske poslove Sarajevo, ističe da je točno da je “u tijeku više inspekcijskih postupaka i provjera okolnosti obavljanja trgovinske djelatnosti preko društvenih mreža”. - Inspektori ove Uprave poduzet će sve ono što je u okvirima njihovih zakonskih mogućnosti i ovlasti, smatramo da u ovom trenutku druge pojedinosti o načinu provođenja inspekcijskog postupka ne treba posebno objašnjavati – kazala je Brdarić za Faktor. Ističe kako je internetska trgovina na području FBiH regulirana Zakonom o unutarnjoj trgovini i, prema odredbama tog Zakona, tom vrstom trgovine “mogu se baviti fizičke osobe koje imaju odobrenje za rad općinskih tijela, kao i pravne osobe upisane u sudski registar nadležnog suda, uz izjavu o ispunjavanju minimalno tehničkih uvjeta, ovjerenu kod nadležnog tijela”. Potrebno je napraviti razliku između registriranih subjekata koji, uz prodaju u poslovnom prostoru, nude i mogućnost online kupnje, te fizičkih osoba koje preko društvenih mreža iz vlastitih domova nelegalno nude različite proizvode i usluge, čije korištenje za građane može predstavljati i potrošački rizik, bez mogućnosti povrata novca ili zamjene proizvoda.
Zakonski regulirati
Bilo tko može otvoriti stranicu na društvenim mrežama i prodavati odjeću, obuću, elektroničke uređaje..., što je dovelo do masovne prodaje na internetu. I dok internetska trgovina cvjeta, potrošači se sve češće nalaze u problemu. - Kad bi se kaznilo nekoliko nelegalnih internetskih prodavača, sve bi se vrlo brzo dovelu u red. S druge strane, oni koji se bave internetskom trgovinom ne plaćaju nikakve obveze prema državi, što se svakako treba zakonski regulirati - kažu u udrugama potrošača.
