Liječnici i medicinsko osoblje svih profila već godinama jedno su od najtraženijih zanimanja diljem Europe. Ovo je posebno došlo do izražaja u godini pandemije.

U godini prije pandemije bolnice u BiH vapile su za anesteziolozima, kirurzima, patolozima, radiolozima, pedijatrima i psihijatrima, zbog čega se nerijetko događalo da su pacijenti u kliničkim centrima koji djeluju u BiH mjesecima morali čekati na specijalističke preglede, piše Večernji list BiH.

Dok Njemačka i Austrija, koje po broju liječnika i medicinskog osoblja stoje mnogo bolje od europskog prosjeka, čine sve kako bi privukle medicinski kadar iz drugih država, BiH i u jeku pandemije čini sve da ih zadrži na zavodu za nezaposlene. U prosincu, u jeku korone, BiH je imala 11.696 medicinski obrazovanih ljudi na zavodu za zapošljavanje. Ovi i oni koji rade s niskim plaćama i lošim uvjetima nadu vide u odlasku na Zapad, gdje su traženi i cijenjeni.

Privlačenje stranaca

I za vrijeme pandemije Njemačka je zaposlila dodatne strane medicinske djelatnike. To se ispostavilo nakon što je njemačka vlada odgovorila na službeno pitanje zastupničkog kluba ljevice, navodi Redakcijska mreža Njemačke. Prema tim podacima, prošle godine u okviru programa Triple-Win njemačke Savezne agencije za zapošljavanje i Društva za međunarodnu suradnju u zemlju je pozvano 759 medicinskih sestara i tehničara. Njih 234 je iz Vijetnama, 210 s Filipina, 156 iz BiH, 127 iz Tunisa i 32 iz Srbije. Ukupni porast tog broja u odnosu na godinu prije toga iznosi 30%.

U sektoru njege 2019. bio je zaposlen 1,41 milijun ljudi. Podaci govore da prije početka pandemije koronavirusa ova profesija nije izgubila na atraktivnosti. Godine 2019. čak 71.300 osoba započelo je obrazovanje u sektoru njege, što je osam posto više nego godinu prije i za 39 posto više u odnosu na razdoblje od prije 10 godina. Dvadeset i pet posto više osoba u odnosu na razdoblje od prije 10 godina okončalo je obrazovanje u ovom sektoru, a tri posto u odnosu na godinu prije.

Kada je riječ o priznanju diploma iz inozemstva, u ovoj branši samo 2019. priznato je 15.500 diploma – 49% više nego u prethodnoj godini. U odnosu na 2013., što je prva godina od početka istraživanja, broj priznatih inozemnih diploma više je nego ušesterostručen. Među njima je najveći broj zdravstvenog i sestrinskog osoblja Filipina (2900), BiH (2300), kao i Srbije (2000), piše DW.

Zavodi za zapošljavanje

Posebno zabrinjava odlazak liječnika čije je školovanje dugotrajno i izuzetno skupo i kojih ionako u zdravstvenom sektoru nedostaje. Posljednja istraživanja SZO-a kažu da najmanji broj liječnika u odnosu na broj stanovnika na razini države imaju Albanija i BiH. Tako u Albaniji na 100.000 stanovnika dolazi 120 liječnika, što je najlošiji omjer u cijeloj Europi, dok u BiH na 100.000 stanovnika dolazi njih 160.

Usporedbe radi, prosjek EU je 362 liječnika na 100.000 stanovnika. U prosincu BiH je imala 11.696 medicinski obrazovanih ljudi na zavodu za zapošljavanje. U svim županijama FBiH nezaposlenih zdravstvenih radnika bilo je 9527. Posao su najviše tražili medicinske sestre i tehničari, a nezaposlen je bio i veliki broj doktora. TŽ je imao najviše nezaposlenih u zdravstvenom sektoru, čak 2885. Ništa bolja situacija nije bila ni u ZDŽ.

Brojke su pokazale da je u prosincu bilo nezaposleno 1590 medicinskih djelatnika, a u SŽ 1604. Kada je riječ o SBŽ, nisu radila 994 medicinara i liječnika. U BPŽ je bilo 86 nezaposlenih zdravstvenih radnika, a u USŽ 1302. HNŽ je na evidenciji imao 694 nezaposlene osobe medicinske struke, dok ih je 63 bilo u HBŽ. ZHŽ je među nezaposlenim bilježio 199 osoba medicinskog kadra, a PŽ njih 110.

Vedrana Milinković, viša stručna suradnica za informiranje i odnose s javnošću JU Zavod za zapošljavanje RS, za AA je kazala da su u zdravstvu na zavodima u prosincu imali 2019 osoba: 1613 sa srednjom stručnom spremom, 40 s višom školskom spremom, a onih najobrazovanijih bilo je 466. Na Zavodu za zapošljavanje Distrikta Brčko tada je bilo 150 medicinskih djelatnika, liječnika.

Pratite Livno Online na Facebooku, Twitteru, Instagramu ili Youtube-u

Komentari se objavljuju u realnom vremenu i Livno Online ne može se smatrati odgovornim za izreceno. Zabranjeno je vrijeđanje, psovanje i klevetanje. Upisi s takvim sadržajem bit će izbrisani, a njihovi autori prijavljeni nadležnim službama.Ukoliko ne posjedujete email adresu u polje za email adresu upišite abc@abc.com