Epicentar potresa koji je pogodio Banja Luku u istoj je seizmološkoj zoni u kojoj je bio epicentar potresa iz 1969. koji je razorio ovaj grad. Je li to zabrinjavajući podatak za N1 je objasnila Snježana Cvijić Amulić, seizmologinja Hidrometeorološkog zavoda Republike Srpske.
Potres koji se dogodio je bio slabije magnitude, kazala je odmah na početku.
“Jeste iznenadio, ali ništa značajno. Potres se događa tamo gdje je mogućnost pojavljivanja na aktivnim rasjedima koje su determinirane i za koje se zna da se pružaju na tom dijelu. Ako kažemo da je potres iz epicentralne zone kao iz 1969. godine, to ne treba nikoga čuditi. Ako su se nekada potresi događali i ako postoji aktivan rasjed, onda je logično da će se tu prije osloboditi seizmička energija nego da se generira novi rasjed. To je sve potpuno normalna pojava”, pojasnila je Cvijić Amulić.
Komentirajući što je uzrok seizmološke aktivnosti upravo u ovim krajevima i postoji li neko znanstveno objašnjenje, kaže kako u samoj toj zoni postoji aktivni rasjed koji u tom dijelu pravi jedan seizmički čvor.
"Nakon banjolučkog potresa, bila su istraživanja koja su nastojala opisati sve što se tiče i detreminirati banjolučki potres iz 1969. godine. Jedan rasjed se pruža preko Potkozarja do Banja Luke, od Kostajnice, iz Hrvatske ulazi”, kazala je.
“Zemljopisni položaj Balkana je takav da je između dvije tektonske ploče, i sam pojas Mediterana je jedan vrlo seizmički aktivan pojas gdje se mogu događati vrlo jaki potresi i kroz povijest imamo u našim bazama podataka jako devastirajuće potrese koji su se događali u prošlosti. Primjerice dubrovački potres, potres u Crnoj Gori, Skoplju, Banja Luci itd. Sve su to značajni potresi”, naglasila je.
Uzrok je, dodala je, kretanje i velikih tektonskih ploča i manjih.
“Konkretno mislim na jadransku mikroploču koja je uzročnik potresa koji se događaju na našem prostoru”, zaključila je Cvijić Amulić.
