Prijedlog Zakona o porezu na dohodak i prijedlog Zakona o doprinosima nisu se našli na sjednici Zastupničkog doma Parlamenta FBiH.

Još od kada je najavljen prijedlog novog Zakona o doprinosima i porezu na dohodak u FBiH, ne prestaju polemike na relaciji vlast - oporba - ekonomski stručnjaci o njegovoj opravdanosti. Dok oporba napada predloženi zakon, nazivajući ga "haračem", premijer FBiH Fadil Novalić tvrdi da će novi nameti pogoditi samo one s najvećim primanjima, piše Večernji list BiH.

Što čeka FBiH

Predviđeno uvođenje poreza na topli obrok od 13 posto, poreza na regres za godišnji odmor od 13%, porez na troškove prijevoza od 13%, pa čak i pomoć poslodavca radniku na što će se plaćati porez od 13%, nešto je što će znatno osiromašiti kućne proračune velikog broja obitelji u FBiH. Nadalje, predviđeno je da stanovnik FBiH plaća 10% poreza na prodaju nekretnine, ali i 10% poreza na naslijeđenu nekretninu te nekretninu koje ste dobili kao dar. Po prijedlogu zakona, više nećete moći niti držati novac na banci jer zakon predviđa 10% kamate na oročenu ili rentnu štednju, kao i 10% poreza na udjele u vlasništvu društava, dionica i vrijednosnih papira kao i investicijskih fondova. Vlast zavlači ruku čak i u džepove sportaša, na novčane nagrade za sportaše, pa i njima podiže porez na 13%. Porez na dohodak će se naplaćivati i na sve prihode od igara na sreću. Premijer građane uporno uvjerava kako su novi zakoni dobri za njih te kao će novi Zakon o porezu na dohodak biti usvojen samo ako istovremeno bude usvojen i novi Zakon o doprinosima, kojim se smanjuju doprinosi s 41,5% na 32,5%. Ekonomisti tvrde da građani od izmjena neće dobiti nikakvu korist. Za razliku od FBiH, reforme u RS-u ili Crnoj Gori ipak obećavaju.

Reforme u RS-u

I u RS-u najavljuju porezne reforme. Ekonomske mjere sadržavat će smanjenje doprinosa s 32,8 na 31%, odnosno smanjenje stope za 5,5%. Stopa poreza na dohodak bi, ovim mjerama, bila smanjena s 10 na 8% ili za 20%. Neoporezivi dio bio bi do iznosa od 1000 KM. Premijer RS-a Radovan Višković rekao je da će ovim rasterećenjem zaposlenima biti povećane plaće između 5 i 10%, a da Vlada očekuje od poslodavaca da bar za isto toliko povećaju plaće. S reformama ili bez njih, građani BiH imaju najmanje plaće u regiji, a po svemu sudeći, to će tako i ostati. I drugi idu u reforme, ali očigledno na korist radnicima. Naime, i susjedna Crna Gora kreće u poreznu reformu.

Crna Gora

Vlada Crne Gore usvojila je program "Europa sad", set poreznih politika koji treba osigurati dominaciju socijalne pravde i dostojanstven život građanima, izjavio je premijer Crne Gore. Fiskalna devalvacija predviđa smanjenje poreznog opterećenja rada u cilju povećanja plaća. "Najniža cijena rada po ovom modelu je 450 eura. Porez je jedinstven i najmanji u ovom dijelu Europe, i on je 20,4% opterećenja za poslodavaca", kazao je premijer. Od 1. siječnja 2022. bit će ukinuti doprinosi za zdravstveno osiguranje, uvodi se neoporezivi dio bruto zarade od 700 eura, kao i progresivno oporezivanje zarada iznad 1000 eura, što će, kako je rekao ministar financija Milojko Spajić, utjecati na to da prosječna plaća do kraja iduće godine poraste na 700 eura. "Minimalna plaća donedavno je bila 222 eura. Porast na 450 eura je udvostručenje zarade za najugroženije radno stanovništvo, pa predviđamo da će prosječna mjesečna neto zarada do kraja 2022. porasti s 530 na 700 eura", rekao je. Od 100 eura zarade sada će 79 ići radnicima, a 21 euro ići će državi te će većini plaća rasti 20%.

Pratite Livno Online na Facebooku, Twitteru, Instagramu ili Youtube-u