Cijene hrane u svijetu dosegnule su 10-godišnji maksimum nakon što su prošle godine porasle za više od 30%, a BiH je u ogromnom problemu zbog ovisnosti o uvozu.

Država smo koja ovisi o uvozu hrane, što se u ovakvoj svjetskoj krizi pokazalo kao veliki problem. Zbog stalnog porasta cijena na svjetskom tržištu, prije svega, energenata te dolaska zimske sezone, vrlo izvjesno, cijene će dodatno porasti.

Kontrola cijena

Ono što definitivno građane najviše zabrinjava je poskupljenje prehrambenih artikala i higijenskih potrepština i svega onoga što je ljudima nužno za svakodnevni život i ono bez čega ne bismo mogli, pogotovo za vrijeme pandemije, kada je ljudima potrebna kvalitetnija hrana, a povećana je i potražnja za higijenskim potrepštinama. Upravo su ti artikli najviše poskupjeli. Građani su sve zabrinutiji i traže reakciju vlasti da ograniči rast cijena jer je sve više onih koji ne mogu kupiti ni osnovno. Njima statistika ne znači mnogo. Nije im potreban kalkulator kako bi izračunali kako preživjeti do idućeg mjeseca. Pitanje je koliko vlast konkretno može učiniti na ograničavanju cijena kao što je to, primjerice, uradila susjedna Srbija, s obzirom na to da BiH ovisi o uvozu i kretanju cijena na svjetskom tržištu. Iz Ministarstva trgovine FBiH objašnjavaju kako su poskupljenja posljedica globalne ekonomske krize prouzročene pandemijom, povećane potražnje, slabije ponude žitarica zbog suše, rasta cijena naftnih prerađevina. Na pitanje o ograničavanju cijena osnovnih životnih namirnica po uzoru na Srbiju, navode kako bi to moglo dovesti do nestašice pojedinih artikala. - Ova bi mjera izazvala smanjenu ponudu, odnosno nedostatak uvoznih proizvoda, a u konačnici bi generirala "sivu ekonomiju". Ekonomski je logično da ni jedan trgovac neće raditi na svoju štetu, odnosno zbog mjere zamrzavanja cijena na određenoj razini trgovac neće uvoziti proizvode koje će biti prisiljen prodavati po cijeni nižoj od nabavne - kazali su iz Ministarstva trgovine FBiH za N1. Svakodnevna poskupljenja brojne građane dovela su u težak položaj, a mnogi poručuju kako nemaju ni za osnovno. Pokrivenost potrošačke košarice prosječnom plaćom je oko 45%. Brojke su u stvarnosti negativnije jer najveći broj radnika ne prima tu prosječnu plaću, već iznos znatno niži od toga. Potrošačka košarica u FBiH je iznad 2000 KM, a prosječna plaća 995 KM. Cijene rastu, plaće i mirovine ostale su iste, a građani to i najčešće izdvajaju kao najveći problem s kojim se suočavaju. - Primjećujem poskupljenja. Naravno da mi to otežava. Samo cijene rastu, a plaće stoje. Tijekom mjeseca je dosta potrebno, kako će ići u budućnosti, neka nam je Bog na pomoći - komentar je jednog od bh. građana na stalna poskupljenja. I drugi misle isto. - Svaki dan primjećujem poskupljenja. Od kruha pa nadalje. Moramo se odreći svega, a ne mnogo toga. Neka političari imaju. Bitno je da oni imaju, a sirotinja… Svaki dan kad uđeš u trgovinu - kruh skuplji, deterdžent skuplji - još jedan je u nizu komentara.

Minimalne plaće

Evidentno je da vlast ne može pretjerano utjecati na cijene artikala. Jedino rješenje je u rastu plaća i mirovina, u protivnom će ljudi početi umirati od gladi. - Najveći broj ljudi, njih čak oko 65% u FBiH, radi za primanja do 650 KM, rasta plaća nema, nemamo zajamčenu najnižu plaću u FBiH kao jedini dio Europe u kojem to nije definirano nikakvim zakonskim ni podzakonskim aktom. Nužan je rast plaća, ne samo zbog zaustavljanja odlaska ljudi iz zemlje nego i ako ne želimo da nam ljudi počnu umirati od gladi. Situacija je došla do tih granica da će ljudi početi umirati od gladi - rekla je za N1 Lejla Čaušević Sućeska iz Saveza samostalnih sindikata BiH. Prosječna isplaćena neto plaća za rujan iznosila je 1006 KM, što pokazuje nominalan rast za mršavih 1,9% u odnosu na prosinac 2020. Na europskom smo dnu po visini plaće, dok su cijene hrane gotovu iste, pa čak i niže nego u BiH.

Pratite Livno Online na Facebooku, Twitteru, Instagramu ili Youtube-u