Presudni, vjerojatno odlučujući razgovori o izbornoj reformi u BiH trebali bi se nastaviti u drugoj polovini ovog mjeseca kada će se znati hoće li biti postignut politički sporazum prije svega između hrvatske i bošnjačke strane oko izmjena Izbornog zakona koji se tiče načina biranja izaslanika u federalni Dom naroda i Predsjedništvo BiH, piše Večernji list BiH.

Kada su se nakon nedavnih razgovora vodeći politički predstavnici Hrvata i Bošnjaka, predsjednik HNS-a BiH i HDZ-a Dragan Čović i SDA Bakir Izetbegović, rastali od posrednika, posebnog izaslanika State Departmenta za izbornu reformu Matthewa Palmera i direktorice za Europu i Aziju pri Europskoj službi za vanjsko djelovanje Angeline Eichhorst, dobili su prijedlog izborne reforme po američkom, elektorskom modelu.

Manipulacije modelom

Nedugo nakon toga jedan od vodećih bošnjačkih aktivista Jasmin Mujanović, koji često javnost bombardira s insiderskim informacijama, objavio je kako "ovaj model ne ostavlja ni 'najmanju mogućnost' da hrvatski kandidat izgubi". Pri tome je naveo kako se radi o tome da se elektorski glasovi podijele prema županijama s obzirom na to koliko stanovništva živi u odnosu na Federaciju kao izbornu jedinicu.

Taj je prijedlog rađen na temelju pretpostavke na kojoj inzistira Venecijanska komisija da se iz Ustava BiH trebaju izbrisati narodi u slučaju biranja članova Predsjedništva. No, za razliku od Mujanovića drugi analitičar, politolog Ivan Pepić, s adresom u Švicarskoj, tvrdi posve suprotno.

"To je zapravo većinski model koji bošnjačkim kandidatima jamči dva mandata kao što je to slučaj po sadašnjem sustavu", napisao je Pepić u pojašnjenju na svome Twitter nalogu. Mujanović i Pepić pri tome analiziraju raspodjelu elektora po pojedinim županijama. Kako se doznaje, u "igri" su 94 elektora koji bi se raspodijelili sukladno rezultatima popisa stanovništva BiH provedenog 2013. Jednostavno je izračunati da bi u tome slučaju Tuzlanska županija imala najviše, 19 elektora.

Druga bi bila Sarajevska županija sa 17 glasova elektora. Slijedi Zeničko-dobojska s 15 elektora, a zatim i Unsko-sanska županija koja je po popisu stanovništva 2013. godine četvrta najbrojnija i 12 ruka elektora. Središnja Bosna ima 11 elektora, a tek onda kao šesta po broju pučanstva Hercegovačko-neretvanska dobiva 9 elektora. Zapadnohercegovačka županija i Hercegbosanska županija davale bi po 4 elektora. Posavskoj su županiji dodijeljena 2 elektora, a Bosansko-podrinjskoj jedan elektorski glas.

Elektorski sustav je takav da pobjednik iz izbornih područja – županija odnosi sve glasove u konačnome zbroju. Ulazeći u dublju analizu, jasno je kako na bošnjačkim područjima, gdje su birači iz toga naroda dominantni, dolazi čak 75 elektora, dok je s hrvatskih područja to 19 elektora.

Bošnjacima 75 elektora

To zaista, gotovo teorijski, daje više od 75% izgleda Bošnjacima da izaberu oba člana BiH Predsjedništva. Ovaj je model, s obzirom na način kako se dobiva konačni pobjednik, još lošiji od sadašnjeg na temelju kojega su Bošnjaci u tri navrata nametnuli Željka Komšića za člana Predsjedništva BiH. Ako se pak uđe u još dublju analizu izbornih pobjednika po županijama, dobiva se rezultat po kojemu bošnjački birači daju 39 elektora jednome, a drugome zajedno s "građanima" još 36 elektora za drugog člana Predsjedništva. Hrvati bi imali izgleda dobiti člana Predsjedništva samo kada bi Bošnjaci imali četiri i više posve ravnopravnih kandidata. Ovaj model bi tek s naknadnom potvrdom glasovanja u Domu naroda davao određenu sigurnost Hrvatima.

Pratite Livno Online na Facebooku, Twitteru, Instagramu ili Youtube-u