Predstojeća utrka za Predsjedništvo BiH vrlo će izvjesno biti jedna od najzanimljivijih među poslijeratnim za sva tri člana državnog vrha jer je došlo do “pregrupiranja” političkih snaga i okupljanja više političkih opcija koje će pokušati preuzeti ovaj tron, piše Večernji list BiH.

I dok na bošnjačkoj i srpskoj strani preslagivanje već sada pokazuje obrise ishoda glasovanja na općim izborima koji su raspisani za početak listopada, u slučaju izbora hrvatskog člana Predsjedništva stvari ponajprije ovise o raspletu na bošnjačkoj sceni, odnosno koliko će glasova bošnjački birači i stranke moći u svojevrsnom inženjeringu usmjeriti prema Željku Komšiću.

Oporba s 350.000 glasova

Od subote je poznato kako je potpredsjednik SDP-a Denis Bećirović zajednički kandidat sedam oporbenih stranaka te će se najvjerojatnije suprotstaviti Bakiru Izetbegoviću iz vodeće bošnjačke Stranke demokratske akcije na izborima za bošnjačkog člana Predsjedništva BiH najesen ove godine.

Bećirović će se drugi put naći u utrci za člana Predsjedništva BiH nakon što je 2018. godine izgubio od Šefika Džaferovića (SDA). Tada je imao potporu svoga SDP-a i A-SDA, a ovoga će ga puta poduprijeti tri vladajuće stranke iz Grada Sarajeva i Sarajevske županije - SDP BiH, Narod i pravda te Naša stranka, kao i još četiri partnerske stranke - Savez za bolju budućnost BiH, Narodni europski savez, Bh. inicijativa i stranka “Za nove generacije”. Potporu mu daje i utjecajni gradonačelnik Zenice Fuad Kasumović. U prvome obraćanju javnosti Bećirović još uvijek nije išao u “kost” prema protukandidatu iz bošnjačkog naroda.

- U fokusu mog djelovanja bit će, prije svega, pokušati ubrzati članstvo u NATO jer je to istinsko jamstvo sigurnosti. Želim dinamizirati europske integracije kako bismo što prije dobili kandidacijski status u Europskoj uniji - rekao je Bećirović. U tom je nastupu zaoštrio i retoriku prema srpskom čelniku Miloradu Dodiku.

Njegov protukandidat na izborima za bošnjačkog člana Predsjedništva BiH bit će, po svemu sudeći, čelnik vodeće bošnjačke Stranke demokratske akcije (SDA) Bakir Izetbegović. Njegovu kandidaturu stranka još formalno nije objavila, ali je više uglednih dužnosnika istaknulo kako će to biti upravo Izetbegović. On pak nije potvrdio ni odbacio navode da će biti kandidat SDA, ali je ujedinjavanje više bošnjačkih oporbenih stranaka protiv te stranke nazvao dokazom snage SDA.

- Zašto se ujedinjuju, gdje su svi predsjednici tih stranaka? Gdje je njihova hrabrost da izađu na izbore, zašto isturaju nekoga trećeg-četvrtog? Zašto se baš svi moraju ujediniti protiv jednog kandidata i jedne stranke - poručio je pomalo nervozno Izetbegović.

Na posljednjim izborima Bećirović je dobio 194.688 glasova, dok je Džaferović osvojio 212.581 glas. No, na sljedećim izborima, kada bi se uzeo kumulativni potencijal prema rezultatima posljednjih nekoliko izbornih ciklusa, Bećirović s potporom sedam stranaka može imati podršku iznad 350.000 birača, uglavnom na bošnjačkom području, s obzirom na to da je na proteklim izborima SDA s partnerima rasporedio oko 420.000 glasova Bošnjaka za Komšića odnosno za Džaferovića.

Potvrđeno je to na razgovorima o izbornoj reformi u Neumu, kada je SDA odbio prijedlog da Hrvati mogu birati svoga člana Predsjedništva, a jedan od bošnjačkih dužnosnika posvjedočio o tome inženjeringu protiv Hrvata.

Izetbegović igra za sebe!

Na predstojećim izborima čelnik SDA Izetbegović teško će moći ponovno kalkulirati s pogurancem za Komšića jer bi izgubljenom utakmicom za Predsjedništvo riskirao i vlastitu poziciju na čelu SDA.

Takav rasplet daje velike izglede hrvatskome kandidatu da s osvojenih 140.000 glasova, koliko je čelnik HNS-a BiH Dragan Čović osvojio na izborima 2018., zasjedne u fotelju koja je predviđena za predstavnika toga naroda, a ne marionetu koja je izabrana političkom voljom brojnijih Bošnjaka.

Pratite Livno Online na Facebooku, Twitteru, Instagramu ili Youtube-u