Hrvatski veleposlanik u BiH je vrlo dojmljen toplinom i iskrenošću s kojom su Hrvati nedavno dočekali premijera Zorana Milanovića koji je obećao konkretnu i institucionalnu pomoć središnjoj Bosni, ali i Hercegovini.
Ivan Del Vechio naglašava da je BiH strateški važna za Hrvatsku, ali i žali što vlasti u BiH nisu iskoristile dobivenih 15 milijuna eura iz EU-a za uspostavu zdravstvene i sigurnosne procedure za izvoz mlijeka u EU.
Posjet premijera Zorana Milanovića središnjoj Bosni je izazvao ogromno zadovoljstvo Hrvata s toga područja. Kako Vi ocjenjujete posjet i što Vas se posebno dojmilo?
• Ovo je bio njegov šesti posjet Bosni i Hercegovini od kada je gospodin Milanović preuzeo dužnost predsjednika Vlade. Već sam taj podatak govori o njegovom osobnom odnosu prema bh. Hrvatima, ali i Bosni i Hercegovini. Interes i iskrena briga za njihovu poziciju uvijek su bili visoko na listi njegovih prioriteta. Taj odnos se zasniva na principijelnoj politici državnog vrha kao ključne pretpostavke o jednakopravnosti svih naroda i građana u BiH, pretpostavke njezine stabilnosti, prosperiteta i demokratskog razvoja. Tijekom ovog posjeta predsjednik Milanović želio se detaljnije upoznati sa situacijom u središnjoj Bosni: Varešu, Kreševu, Žepču, Vitezu, Novoj Biloj, Jajcu, itd. Sastao se i razgovarao s načelnicima općina, predstavnicima zdravstvenih, obrazovnih, kulturnih i religijskih institucija te gospodarstvenicima i predstavnicima vlasti na svim razinama. Obišao je i detaljnije se upoznao s projektima koji se realiziraju uz financijsku potporu Vlade RH. Osobno me se dojmila toplina, iskrenost i neposrednost razgovora koje je vodio te količina informacija o BiH i poznavanje čak i nekih detalja iz povijesti BiH. Mislim da će se još dugo pamtiti njegova iskrena i glasna poruka: “Ostanite živjeti u BiH, a daljnja potpora Vlade RH neće biti upitna, jer je to važno i za Hrvatsku.”
Pretpostavljam da su predstavnici Hrvata, crkveni dužnosnici, a i obični ljudi ukazivali na materijalne poteškoće. Međutim, zasigurno nisu izostali niti politički problemi. Vi ste ih osobno odavno već prepoznali, na što su se posebno žalili premijeru Milanoviću?
• Možda ću Vas razočarati, ali tijekom ovog posjeta najmanje je govora bilo o politici, o formiranju vlasti te stranačkim kombinatorikama. Za premijera Milanovića to je proces koji se tiče same BiH. Njega se dojmila situacija u Varešu, gdje se živi loše i gdje se vratila samo polovica stanovništva, tema je bila kako pomoći Varešu izići iz te situacije. U Kreševu je, uz ono što je do sada napravljeno u školstvu i zdravstvu, potrebno osigurati muzejski prostor za veliki broj kulturnih i povijesnih vrlo vrijednih izložaka iz bogate povijesti BiH. U Žepču je posjetio osnovnu školu koja je u ruševnom stanju i treba je što prije sanirati, itd. Razgovaralo se i o teškoj gospodarskoj situaciji, visokoj nezaposlenosti ponegdje i o problemima vezanim uz ravnopravni status pri zapošljavanju, pravima branitelja, itd.
Hrvatska Vlada nastavlja pomagati ovdašnjim Hrvatima i ispunjavati ustavnu obvezu. To će i dalje raditi institucionalno. Što je premijer obećao, koji će se projekti podržavati i na kojim područjima?
• Neke prioritete sam već spomenuo. Tome treba dodati i bolnicu u Novoj Biloj, Srednju školu u Novom Travniku, Katolički školski centar ‘Petar Barbarić’ i Amatersko kazalište u Travniku, itd. Premijer Milanović je inzistirao da se odrede prioriteti i pripremi kompletna dokumentacija, ne samo kada je u pitanju središnja Bosna, nego i šire područje BiH. Hrvatska je za ovakvu vrstu projekata u proteklih desetak godina izdvojila više od 250 milijuna kuna.
Posebnu pozornost je izazvao tzv. drugi, mekši pristup EU-a spram BiH. I ovdje se u tom smislu odaje priznanje i prepoznaje vrlo korektna i konkretna inicijativa Hrvatske u Bruxellesu da se Europa snažnije posveti BiH: Inicijativa V. Britanije i Njemačke je u temeljima inicijativa Zagreba?
• Kada je prva potpredsjednica Vlade i ministrica vanjskih i europskih poslova Vesna Pusić prije otprilike godinu dana pokrenula tzv. “tailor made approach” za BiH, bilo je jasno – da bi se taj projekt realizirao, mora postati EU projekt. To se sada i dogodilo. I to je najvažnije. Suština je ostala ista. Ukratko, potrebno je definirati gospodarske mjere koristeći Sporazum o rastu, osigurati vladavinu prava te kvalitetnu državnu administracija. Pripremu tog dokumenta sada je preuzelo Predsjedništvo BiH, a dokument moraju potpisati čelnici svih političkih stranaka. Važna je suradnja sa stručnjacima EU-a pri izradi i realizaciji tog dokumenta. U tome se očituje i suština hrvatske inicijative, aktivna uvjetovanost umjesto pasivnog promatranja i čekanja da domaći političari odrade zadaću, što do sada nije dalo rezultata. Ako se u taj proces uključi i civilno društvo te preko IPA fondova osiguraju sredstva za provođenje programa reformi, velika je šansa da se nakon određenih rezultata odmrzne i SSP, što je i konačni cilj koji će omogućiti kredibilnu aplikaciju BiH za članstvo u EU-u. Europska unija je pokazala interes, a na novoj je vlast u BiH pokazati volju za realizacijom tog plana.
Pratite li uspostavu vlasti u BiH: Hrvati su konačno izabrali sebi predstavnike. Bilo je sporenja oko formiranja parlamentarnih većina, pa je čak bilo spekulacija da HDZ BiH neće ulaziti u državnu vlast. Je li službeni Zagreb u tom pogledu nešto sugerirao Draganu Čoviću i smatrate li da najjača hrvatska stranka svakako treba ući u vlast na svim razinama?
• Principijelan je stav i predsjednika RH Josipovića, a i Vlade RH na čelu s predsjednikom Milanovićem, da se ne miješaju u unutarnje političke procese u BiH. Za nas je jednakopravnost sva tri konstitutivna naroda i građana polazna osnova, preduvjet stabilne, prosperitetne i europske BiH. Hrvatska pozdravlja činjenicu da su na ovim parlamentarnim izborima izabrani legitimni predstavnici Hrvata, što se nije dogodilo u posljednja dva izborna ciklusa. Na gospodinu Čoviću i njegovom timu sada leži ogromna odgovornost s budućim koalicijskim partnerima na svim razinama vlasti osigurati tu jednakopravnost te da se nađu odgovori na teška pitanja koja se prije svega odnose na tešku socioekonomsku situaciju, koja pritišću sve građane ove zemlje. Hrvatska, kao i članice EU-a, želi da se što prije oformi vlast na svim razinama, da se definiraju reformski potezi i njihov redoslijedi te pokrenu procesi. U tom smislu, Hrvatska je i dalje spremna potpomoći te procese u njezinom punom kapacitetu.
BiH jedan od naših najvažnijih susjeda
Kakvi su odnosi između BiH i Hrvatske?
• Sustavno ponavljam da je BiH jedan od naših najvažnijih susjeda. Hrvati kao jedan od konstitutivnih naroda ujedno su dio ukupnog hrvatskog korpusa, dužina granice, važnost gospodarskih odnosa, Hrvatska je jedan od potpisnika Daytonskoga mirovnog sporazuma, itd. Sve je to razlog da ulažemo puno truda i posvećujemo puno pažnje kako bi ti odnosi bili što bolji. Dodatno smo naše vrlo dobre bilateralne odnose oplemenili i kroz implementaciju zajedničke vanjske i sigurnosne politike EU-a, koja se odnosi na građenje dobrosusjedskih odnosa i regionalne suradnje. Vrlo smo aktivni kroz naš Centar izvrsnosti u pružanju pomoći u procesu priprema za ulazak BiH u euroatlantske integracije. Usprkos nekim otvorenim pitanjima, smatram da su naši bilateralni odnosi vrlo dobri.
Zatvaranje tržišta BiH nije rješenje
Godinu i pol je EU na granici BiH. Jesu li se napokon uskladili i stabilizirali zakonski okviri i ukupno poslovno ozračje između dviju država. Svjedoci smo evo ovdje nezadovoljstva mljekara, što spočitavaju hrvatske kompanije ovdašnjim vlastima?
• Hrvatska je sada članica EU-a i to se ponekad zaboravlja u ovdašnjim strukturama vlasti. Kada se govori o uvozu i izvozu u Hrvatsku, to zvuči ujedno i uvoz i izvoz u EU, odnosno strogo definiranim standardima kojih se moraju pridržavati sve članice, kao i zemlje aspirantice za članstvo. To se odnosi i na problem izvoza mlijeka u EU. Usprkos velikim financijskim sredstvima koje je osigurao EU (oko 15 milijuna eura), vlasti u BiH nisu uspostavile osnovne zdravstvene i sigurnosne procedure koje bi omogućile izvoz mlijeka i ostalih bh. proizvoda u EU. Zatvaranje tržišta uvođenjem prelevmana na uvoz mlijeka u BiH svakako nije rješenje, a pogotovo ne dugoročno.
Dnevni list
