U prostoriji za prijam visokih gostiju, što je i prigoda za fotografiranje i snimanje dolaska izaslanstava, bile su istaknute četiri zastave slijeva nadesno: Republike Hrvatske, zatim Kraljevine Nizozemske, Europske unije i u konačnici Bosne i Hercegovine.
Očito su “diplomatskom skandalu”, “uvredama institucija BiH”, “izrazu nepoštivanja države BiH” u Predsjedništvu BiH, koje je zaobišao hrvatski premijer Andrej Plenković, prethodile temeljite pripreme u režiji Ureda Željka Komšića, ali i pokroviteljstva dijela protokola koje je dopustilo da se napravi upravo suprotno. Ponize institucije i država Republika Hrvatska, piše Večernji list BiH.
Naime, jedan od sudionika cijeloga događaja u zgradi državnog Predsjedništva uočio je kako je u očito smišljenom planu miniranja dolaska premijera Plenkovića napravljen veliki propust. U prostoriji za prijam visokih gostiju, što je i prigoda za fotografiranje i snimanje dolaska izaslanstava, bile su istaknute četiri zastave slijeva nadesno: Republike Hrvatske, zatim Kraljevine Nizozemske, Europske unije i u konačnici Bosne i Hercegovine.
Razlika od originala
Ništa neobično osim činjenice da na fotografiji, ali i u Predsjedništvu BiH, nije bilo hrvatskog premijera. Prema protokolu, tamo nije ni trebala biti zastava Republike Hrvatske, ali je za potrebe dokazivanja “neprijateljskog” stava premijera Plenkovića ipak postavljena kako bi Komšić imao prigodu paradirati i dokazivati tu tezu. No, stvari bitno drukčije stoje nego što se pojednostavljeno nastoji prikazati jednome dijelu autistične javnosti. Naime, predstavnicima protokola Vlade Republike Hrvatske nekoliko dana prije nagoviješteno je kako na sastanku u Sarajevu neće biti Željka Komšića, koji se tada nalazio na godišnjem odmoru u Sloveniji. U takvom raspletu premijer Republike Hrvatske planirao je nazočiti sastanku u državnome Predsjedništvu. Samo dan prije posjeta planovi su se promijenili te je hrvatska strana obaviještena iz protokola Predsjedništva Bosne i Hercegovine da je svoj odmor u Sloveniji Komšić odlučio prekinuti te da će doputovati u Sarajevo. Od hrvatskog se protokola dalje ništa nije tražilo. Onda je u Predsjedništvu očito krenula panična potražnja za zastavom Republike Hrvatske koja je pronađena na, najvjerojatnije, nekoj tržničnoj prodaji ili pak u nekoj od trgovina izvan glavnoga grada koja prodaje loše kopije te zastave. Koja se, primjerice, u nekoliko značajnih detalja razlikuje od originala koji se nalazio iza leđa sudionika sastanka u Vijeću ministara BiH, gdje je domaćin bila predsjedateljica Bojana Krišto i koja se s gostima - premijerom Hrvatske Andrejem Plenkovićem, nizozemskim kolegom Markom Rutteom te predsjednicom Europske komisije Ursulom von der Leyen - obratila javnosti. Naime, zastava Republike Hrvatske, kao i svaka druga, ima svoje specifičnosti.
“Fake” zastava Hrvatske u Predsjedništvu BiH nije identične boje onoj kakva se koristi u hrvatskome znakovlju. No, posve pouzdano se može reći da se radi o lošoj kopiji zastave, isprintane doslovno u nekome kiosku, po obliku grba i crvenoj boji iz dijela grba koji se vezuje uz krunu na kojoj se nalaze simboli koji odražavaju pet povijesnih regija Hrvatske. Oko dijela, koji se i kolokvijalno naziva šahovnica, nalazi se bijeli obrub, kojega na zastavi iz Predsjedništva BiH nema. Doduše, takav odnos ne treba čuditi ako se imaju na umu ne samo propagandne poruke protiv Republike Hrvatske i njezinih dužnosnika nego i zbog šlamperaja kojemu se često može svjedočiti i sa zastavom Bosne i Hercegovine. Tako je, primjerice, za prošlogodišnji Dan državnosti, za što se vezuje 25. studenoga kao Dan ZAVNOBIH-a, u središtu Sarajeva bila istaknuta naopako državna zastava. No, u slučaju Republike Hrvatske i premijera Plenkovića razlozi su posve drukčije prirode.
Crvena crta Zagreba
Čak i unatoč tome što se tako nastojalo prikazati Zagreb, odnosno politiku Hrvatske neprijateljskom prema Bosni i Hercegovini, učinak je bio posve suprotan. I u biti je najviše profitirao hrvatski premijer jer je iskazao krajnje principijelan stav prema Komšiću, a s druge strane naglašavanje ovoga pitanja u Sarajevu pomoglo je da to pitanje od lokalnog značenja ponovno dobije europske razmjere. Upravo je to na najbolji mogući način svjedočila i shvatila predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen ili pak nizozemski premijer Mark Rutte, koji je pak svoje razgovore s kolegom Plenkovićem nastavio u Zagrebu. A temeljna hrvatska politika prema BiH nije se mijenjala u posljednja više od tri desetljeća. Uz neovisnost i teritorijalni integritet, službeni Zagreb inzistira da se poštuje Hrvate kao jednakopravan konstitutivni narod. Nametanje Komšića je rušenje Daytona i to je crvena crta preko koje Zagreb s aktualnim vodstvom ne misli prijeći. No, Zagreb je odavno prešao crtu “dobrog ukusa” s potporom Bosni i Hercegovini na putu prema EU, ističući to pitanje na gotovo svim zasjedanjima Europskog vijeća.
