Novčane doznake iz dijaspore i dalje ostaju ključan izvor prihoda za mnoga kućanstva u BiH. Njihova važnost raste u uvjetima ekonomske nesigurnosti i slabe domaće proizvodnje.
Priljev novčanih sredstava iz dijaspore u Bosnu i Hercegovinu bilježi rekordne iznose. Pokazuju to službeni podaci, ali i informacije "s terena" o potrošnji i konverziji eura kao dominantne inozemne valute. Jasno je da bez pomoći rođaka iz inozemstva mnoge obitelji u BiH ne bi imale dovoljno sredstava za preživljavanje pa se onda kao o "sreći u nesreći" može govoriti o ovoj posljedici masovnog iseljavanja iz BiH u ratu i poraću. Navodi Večernji list BiH.
I socijalna davanja
Pristigli ukupni osobni transferi, koji obuhvaćaju novčane doznake iz inozemstva, dosegnuli su u četvrtom tromjesečju prošle godine 3,98 milijardi KM. Prema podacima Centralne banke BiH, ukupni tekući transferi iz inozemstva, uključujući i strane mirovine, dosežu 5,46 milijardi maraka. Najveći iznosi osobnih transfera zabilježeni su u drugom i trećem tromjesečju, a iznose više od 1,1 milijardu KM, dok je u prvom tromjesečju zabilježeno 859 milijuna KM, a za četvrto tromjesečje predviđa se blagi pad na 918 milijuna KM. Ostali tekući transferi, uglavnom strane mirovine, također su u porastu, s ukupnim iznosom od 1,47 milijardi KM, od čega 1,34 milijarde KM otpadaju na socijalna davanja. Ukupno gledano, Bosna i Hercegovina je u 2024. godini primila oko 5,46 milijardi KM iz inozemstva kroz novčane transfere. Istodobno, podaci Centralne banke BiH i Svjetske banke pokazuju rast doznaka od 2,3 milijarde KM u 2014. na gotovo 4 milijarde KM u 2024. godini. Prema metodologiji Svjetske banke, koja uzima u obzir i kompenzaciju zaposlenih, doznake su za 2023. iznosile čak 5,14 milijardi KM, dok se procjena za 2024. još očekuje.
Ovi podaci potvrđuju stabilan rast iz godine u godinu, osim u 2020., kada je zabilježen pad zbog pandemije. I dok obje institucije bilježe uzlazni trend nakon 2020., Svjetska banka dosljedno prikazuje veće iznose, s naglašenim skokom između 2022. i 2023. godine.
Prema anketi o potrošnji kućanstava u BiH za 2021./2022. godinu, koju je objavila Agencija za statistiku BiH 2024., 4,6% stanovništva prima novac iz inozemstva. Prosječan broj primljenih doznaka po kućanstvu u posljednjih 12 mjeseci je 5,3, dok je prosječan godišnji iznos 2276,28 KM. Najviše sredstava dolazi iz Njemačke, skandinavskih zemalja, Sjeverne Amerike, ali i susjednih država. Važno je napomenuti razliku u metodologiji. Dok Centralna banka BiH evidentira isključivo osobne transfere, Svjetska banka uključuje i plaće sezonskih i privremenih radnika iz BiH u inozemstvu.
Usporedba BiH i susjeda
Novčane doznake iz dijaspore i dalje ostaju ključan izvor prihoda za mnoga kućanstva u BiH. Njihova važnost raste u uvjetima ekonomske nesigurnosti i slabe domaće proizvodnje. S obzirom na to da čine više od 10% BDP-a zemlje, dijaspora ne samo da pomaže pojedinačnim obiteljima već značajno doprinosi ukupnoj makroekonomskoj stabilnosti Bosne i Hercegovine. Zanimljivo je usporediti priljev novca iz dijaspore u BiH s onim u susjednim zemljama, koje također imaju veliku iseljeničku populaciju. U Srbiju je tako iz inozemstva građanima te države 2023. godine uplaćeno 4,99 milijardi eura, što je za gotovo pola milijarde više u odnosu na prethodnu godinu.
