I unatoč tome što izbori još nisu ni održani, u političkim se krugovima i javnosti sve češće govori da će vlast na razini BiH formirati SNSD, HDZ i SDA, a ako je suditi prema izjavama dužnosnika iz tih političkih stranaka, u tom se smjeru već krenulo.
Primjerice, Demokratska fronta (DF) optužila je SDA, svoje dugogodišnje partnere, da vode pregovore s HDZ-om, osobito o izmjenama Izbornog zakona BiH. To su demantirali iz SDA, navodeći da takvih razgovora nema te da u DF-u vrlo dobro znaju stajalište SDA o izmjenama Izbornog zakona.
"Bilo kakve optužbe na račun SDA o ovoj temi krajnje su licemjerne. Umjesto besmislenih prozivki, bilo bi korisnije da DF patriotskom dijelu bh. javnosti pojasni razloge upornog i bahatog odbijanja ulaska u predizbornu koaliciju sa SDA i drugim bliskim strankama na platformi suprotstavljanja katastrofalnim politikama 'Trojke'", priopćili su tada iz SDA. Pišu Nezavisne.
"Rat" priopćenjima
Ovaj "rat" priopćenjima govori da je pozicioniranje pred opće izbore već počelo, a situacija nije ništa bolja ni u bošnjačkim ni u srpskim političkim strankama. Zanimljivo "prepucavanje" SDA i DF-a uslijedilo je nakon, u najmanju ruku, "zanimljive" izjave Bakira Izetbegovića, čelnika SDA, koji je rekao da bi najbolje bilo reći "nikad nećemo s Dodikom", ali da to nije dobar odgovor.
"Za mene, koji ulazim u predizbornu kampanju, najbolje je reći da Milorad Dodik (predsjednik SNSD-a) nikako ne dolazi u obzir. A kako to izvesti s Dodikom koji je pobijedio, to vam ne bih znao objasniti. Najjednostavnije je kazati nećemo s Dodikom, nećemo nikako s Čovićem (Dragan Čović, predsjednik HDZ-a), to će donijeti najviše glasova. Samo mislim da to nisu dobri odgovori", rekao je nedavno Izetbegović.
Vlast trebaju formirati pobjednici među tri naroda
Ipak, i Izetbegović je svjestan da će puno toga ovisiti o tome tko će biti član Predsjedništva BiH iz reda bošnjačkog naroda, izjavivši da će, ako Denis Bećirović ostane u Predsjedništvu BiH, na vlasti ostati i trenutačni klaster stranaka.
Inače, samo je Predsjedništvo BiH nadležno za imenovanje predsjedavajućeg Vijeća ministara BiH, s tim da su i tu moguća preglasavanja. Tako je bilo i nakon izbora 2022. godine kada su Željka Cvijanović (SNSD) i Denis Bećirović (SDP) preglasali Željka Komšića (DF) i imenovali Borjanu Krišto za predsjedavajuću Vijeća ministara BiH.
I u strankama "Trojke", odnosno SDP-u, NiP-u i Našoj stranci, u nekoliko su navrata rekli da SNSD, HDZ i SDA pripremaju "povratak na staro", odnosno koaliciju koja je nekada vladala na razini Bosne i Hercegovine. I dok u SDA to ne žele potvrditi, u HDZ-u i SNSD-u izjavili su da nemaju ništa protiv toga, to jest, da vlast trebaju formirati pobjednici među tri naroda.
Sastanak u Banjoj Luci
SNSD i HDZ nedavno su u Banjoj Luci održali sastanak s kojeg je praktično poručeno da će ove dvije stranke biti u koaliciji i nakon izbora u listopadu 2026. godine.
"Najvažnije je shvatiti da ovo što mi radimo nije protiv Bošnjaka, ali jest protiv nekih njihovih politika", rekao je Dodik, ističući kako očekuje pobjedu SNSD-a i da vjeruje kako će HDZ ostvariti dobar rezultat.
I sam Čović, u nekoliko navrata tijekom svojih rasprava u Domu naroda, rekao je da izborni pobjednici trebaju formirati vlast, tko god to bio i iz kojeg god naroda dolazio, jer samo na taj način vlast može biti učinkovita. Dokaz tomu je i situacija koja trenutačno postoji na razini BiH: 'Trojka' iz FBiH, primjerice, imala je samo jednog od ukupno četiri izaslanika u Domu naroda i tu je uvijek bilo "usko grlo" donošenja odluka. I danas, kada postoji "nova većina" u Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine BiH u odnosu na onu koja vlada u Vijeću ministara BiH, prepreka je Dom naroda gdje HDZ i SNSD imaju po tri svoja izaslanika i drže ključeve kvoruma.
"Fiksna je volja naroda. Prije formiranja zadnje Vlade Federacije imao sam pozive da biram šest ministarstava, da izigram legitimnu volju hrvatskog naroda. Nismo je izigrali. Ostali smo dosljedni. Ako SNSD nosi legitimitet srpskog naroda, on je nezaobilazan. Poanta je u volji ljudi koji žive u Bosni i Hercegovini", rekao je nedavno Ilija Cvitanović, predsjednik HDZ-a 1990, odgovarajući na pitanje o koalicijama nakon izbora.
