– Ako bi cijena nafte u svijetu dosegnula tu razinu, gorivo u BiH moglo bi stajati oko 4 KM po litri, pa i više, ako vlasti ne poduzmu mjere za ublažavanje posljedica – rekao je Gavran.
Novi poremećaji na svjetskom tržištu nafte mogli bi se odraziti i na Bosnu i Hercegovinu kroz rast cijena goriva, prijevoza i drugih proizvoda i usluga, a u slučaju snažnijeg rasta cijena nafte, do razine od 120 dolara po barelu, gorivo u BiH moglo bi stajati više od 4 KM po litri, zbog čega bi mjerodavne institucije morale pravodobno reagirati, ocijenio je ekonomski stručnjak Igor Gavran u razgovoru za Fenu.
Nakon nedavnog napada dronovima na saudijski naftovod East-West, koji povezuje naftna polja na istoku zemlje s izvoznom lukom Yanbu na Crvenom moru, Saudijska Arabija smanjila je isporuku nafte europskim kupcima zbog oštećenja na tom naftovodu. U međuvremenu, Saudijska Arabija ponovno je pokrenula svoj ključni naftovod, koji trenutačno radi smanjenim kapacitetom, ali ostaje neizvjesno hoće li ostati otvoren i koliko će se nafte moći transportirati na planirana tržišta, imajući u vidu neprolaznost tjesnaca Bab el-Mandeb za saudijske tankere.
Govoreći o poremećajima u opskrbi naftom nakon privremenog zatvaranja naftovoda East-West te njihovu učinku na BiH, Gavran je ocijenio da situacija s ovim naftovodom predstavlja tek manji segment ukupne globalne opskrbe naftom, imajući u vidu da su količine koje njime prolaze znatno manje u odnosu na ukupni promet nafte kroz Hormuški tjesnac. Zbog toga se, prema njegovim riječima, više radi o psihološkom učinku na tržištu nego o ozbiljnom poremećaju u svjetskoj ponudi nafte.
– Cijena nafte jest porasla, ali je i dalje niža nego na početku američke agresije na Iran, tako da trenutačno ne postoji objektivan razlog za drastično povećanje cijena goriva u BiH – kazao je Gavran u izjavi za Fenu, dodajući da bi aktualna situacija ipak mogla poslužiti kao izgovor za nova poskupljenja goriva na domaćem tržištu.
Komentirajući procjene Goldman Sachsa da bi cijena nafte Brent mogla premašiti 120 dolara po barelu ako se intenziviraju napadi na trgovačke brodove i pogoršaju sigurnosni rizici na ključnim pomorskim pravcima Bliskog istoka, upozorio je da bi se takav scenarij osjetio i u BiH.
– Ako bi cijena nafte u svijetu dosegnula tu razinu, gorivo u BiH moglo bi stajati oko 4 KM po litri, pa i više, ako vlasti ne poduzmu mjere za ublažavanje posljedica – rekao je Gavran. Naglasio je da mnogo toga ovisi o spremnosti mjerodavnih institucija da reagiraju.
Upozorio je da bi cijene goriva više od 4 KM po litri u BiH vjerojatno dovele do novog rasta cijena drugih proizvoda i usluga.
– To bi moglo otvoriti prostor za nova poskupljenja, pa čak i kod proizvoda čije trenutačne cijene već ne odražavaju realne troškove. Kada je riječ o robama i uslugama koje bi prve mogle najviše osjetiti rast cijena, to je prijevoz, kao i proizvodi i usluge koji su najviše vezani uz troškove prijevoza. Naravno, zimsko razdoblje, kada se energenti intenzivnije rabe za grijanje, moglo bi privremeno donijeti nešto izraženije posljedice. Ipak, ukupan učinak prvenstveno će ovisiti o kretanju cijena goriva – pojasnio je Gavran.
Kada je hrana u pitanju, značajniji utjecaj skupljeg goriva na cijene poljoprivrednih proizvoda vjerojatno se neće osjetiti odmah.
– Troškovi goriva ugrađeni su u cijenu robe koja je već proizvedena i trenutačno se nalazi na tržištu, pa eventualni rast cijena krajem godine ne bi trebao utjecati na postojeću ponudu. Posljedice bi se prije mogle odraziti na poljoprivrednu sezonu iduće godine – procijenio je.
S druge strane, ako bi se cijene goriva zadržale na razini do četiri KM po litri, Gavran smatra da ne bismo trebali očekivati snažan inflacijski udar.
– Takvu razinu cijena već smo imali ranije i uglavnom je ugrađena u postojeće cijene roba i usluga. Ozbiljniji inflacijski pritisci u tom slučaju ne bi trebali uslijediti, osim u slučaju zlouporaba na tržištu, što nije neuobičajeno u BiH, ali se može spriječiti adekvatnim djelovanjem mjerodavnih institucija – kaže ekonomski stručnjak.
On upozorava da se rast cijena u BiH često koristi kao opravdanje za poskupljenja koja nisu zasnovana na stvarnom povećanju troškova. Iako su pojedini uvozni proizvodi, poput goriva i mineralnoga gnojiva, objektivno poskupjeli na svjetskom tržištu, Gavran smatra da brojni gospodarski subjekti u BiH, iako nisu izravno pogođeni takvim rastom troškova, podižu cijene svojih proizvoda i usluga pozivajući se upravo na globalna poskupljenja.
Govoreći o eventualnom jačanju inflacijskih pritisaka, naglašava da bi bh. vlasti morale odlučnije reagirati nego što je to bio slučaj do sada. U tom kontekstu ističe da ne postoji jedna mjera koja može riješiti problem te da je potrebna kombinacija kratkoročnih i dugoročnih poteza.
– Među mjerama koje bi mogle ublažiti rast cijena jesu privremena suspenzija trošarina na gorivo i dodatno ograničavanje marži, jer su i dalje previsoke unatoč postojećim ograničenjima. Međutim, ono što bi bilo učinkovitije, a što bi vlasti mogle učiniti, jest pokretanje rafinerije nafte u Bosanskom Brodu. Ne vidim nikakvu prepreku da se to učini, čak i uvjetno rečeno, prisilno, s obzirom na to da obustava rada rafinerije apsolutno nije opravdana. Domaća prerada nafte omogućila bi povoljniju opskrbu u odnosu na uvoz gotovih derivata, u čije su cijene već ugrađene marže proizvođača – istaknuo je.
Kada je riječ o pravcima opskrbe energentima, naša zemlja može iskoristiti i određene prednosti koje ima, tvrdi ekonomski stručnjak.
– S obzirom na to da BiH nema uveden režim sankcija prema Ruskoj Federaciji, i to bi moglo predstavljati jednu od opcija za nabavu energenata pod povoljnijim uvjetima, ako bi se pronašlo održivo rješenje za njihov transport do zemlje – pojašnjava.
Osim toga, ukazao je i na mogućnost da bi se terminalni kapaciteti u Federaciji BiH mogli dodatno staviti u funkciju tržišne stabilizacije.
– U Republici Srpskoj takvi kapaciteti ne postoje u okviru robnih zaliha, ali postoje skladišni kapaciteti privatnih tvrtki koji bi se, u izvanrednim okolnostima, mogli koristiti u javnom interesu – dodao je.
Kao dugoročna rješenja naveo je veću uporabu električnih vozila, unaprjeđenje energetske učinkovitosti te potporu poljoprivrednicima kroz subvencioniranje energenata, uključujući model „plavoga dizela”.
– Ključno je da vlasti ozbiljno shvate svoju odgovornost i pravodobno reagiraju. U suprotnom, sve će biti prepušteno tržišnoj stihiji i zlouporabama trgovaca, pa bi posljedice rasta cijena na svjetskom tržištu u BiH mogle biti znatno teže nego što to realni poremećaji i objektivne okolnosti opravdavaju – zaključio je Gavran.
Sukob između SAD-a, Izraela i Irana, koji je počeo 28. veljače, posebno je pogodio pomorski promet kroz Hormuški tjesnac, jedan od najvažnijih svjetskih pravaca za transport nafte i plina. Kroz taj tjesnac u normalnim okolnostima prolazi oko petine svjetske trgovine sirovom naftom i prirodnim plinom (LNG), zbog čega svaki ozbiljniji poremećaj prometa na tom području izaziva zabrinutost na globalnom tržištu energenata.
Cijene plina u Europi naglo su porasle na najvišu razinu od 2022. godine, a sudionici na tržištu strahuju od dugotrajnijih poremećaja u opskrbi LNG-om s Bliskog istoka zbog blokade Hormuškog tjesnaca.
