Monsinjor Ivo Tomašević, tajnik Biskupske konferencije u BiH, potvrdio je za Katoličku novinsku agenciju (CTA) da jednodnevni posjet pape Franje Bosni i Hercegovini 6. lipnja neće obuhvaćati odlazak u Međugorje.
Kako je nadalje naveo, Papa će posjetiti samo Sarajevo, a nije poznato hoće li neka od šest osoba koje tvrde da su vidjele Gospu na brdu u blizini Međugorja prisustvovati središnjem misnom slavlju na stadionu Koševo.
Vidjelice na Koševu?
Ipak, dodao je Tomašević, svi oni će biti tretirani jednako kao i drugi župljani. Enzo Manes, urednik talijanskog časopisa “Međugorje, prisutnost Gospe Marije“, rekao je za CNA da ima informacije kako bi neki od vidjelaca mogli prisustvovati misi te je dodao da očekuje snažnu prisutnost osoba iz Međugorja tog dana u Sarajevu. Kako je ranije najavljeno, Papa se prilikom posjeta BiH neće izjašnjavati o Međugorju.
Inače, u čitavoj povijesti Rimokatoličke crkve svega je jedan papa do sada posjećivao BiH, a to je Ivan Pavao II., koji je pohodio BiH 1997. te 2003. godine. Papa Franjo tako će biti tek drugi papa koji će pohoditi BiH.
- Od prvog rimskog biskupa, svetog Petra, pa do kraja kasnoantičke epohe, nijedan visokopozicionirani kršćanski poglavar nije pohodio prostor današnje BiH, barem to nije ostalo zabilježeno u povijesnim izvorima, kazao je za Fenu profesor starog vijeka na Odsjeku za povijest Filozofskog fakulteta u Sarajevu Salmedin Mesihović te dodao da tijekom srednjeg vijeka nijedan papa nije dolazio na prostor srednjovjekovne bosanske države.
- No, Rimska kurija je tijekom tog razdoblja imala značajan interes za bosanske prilike, posebno u svjetlu činjenice da je u Bosni djelovanje redovite crkvene hijerarhije nailazilo na stanovite probleme, što se odrazilo i na komunikaciju papa s bosanskim vladarima, napomenuo je prof. Filipović.
Ivan de Casamario
Kako je naveo, prvi papinski predstavnik koji je dolazio u Bosnu bio je Ivan de Casamario. Njemu je u travnju 1203. povjerena zadaća ispitati pravovjernost vjere bana Kulina i njegovih podanika.
- Kontakti su nastavljeni i u nadolazećem razdoblju, s dužim ili kraćim prekidima. Intenzivnija komunikacija nastupa tek sredinom 15. stoljeća u kontekstu osmanske opasnosti. Tada u Bosnu dolaze brojni papinski legati i izaslanici od kojih vrijedi izdvojiti kardinala Juana de Carvajala, hvarskog biskupa Tomu Tomasinija, ninskog biskupa Natala, modruškog biskupa Nikolu, ali i korčulanskog đakona Luku de Tolentisa, za kojeg se pretpostavlja da je odigrao značajnu ulogu prilikom krunidbe posljednjeg bosanskog kralja Stjepana Tomaševića u Jajcu u studenom 1461., rekao je dr. Filipović za Fenu.
