U Bosni i Hercegovini svaki treći zaposlenik radi u državnoj ili entitetskoj administraciji.
Godišnje se na plaće administrativnih radnika potroše stotine milijuna maraka. Vlast najavljuje reformu javne uprave, ali ne otrkivaju kako će ispuniti zahtjev Europske unije da smanji skupu administraciju, a da pri tom nikoga ne otpusti. Piše N1 televizija.
Bit će reformirana i javna uprava. Imperativ je to iz reformska agende, domaće zadaće za bh. političare, čiji rad ocjenjuje Europska unija. Do nove godine treba da budu usvojene izmjene Zakona o državnoj službi Federacije BiH. U stopu će ovaj proces pratiti i Republika Srpska, te državni nivo. Cilj je efikasnija uprava, ali to ne mora da znači da će biti i malobrojnija.
"Otpuštanja neće biti, odmah da vam strahove otklonim, a znate da je na snazi moratorijum na novo zapošljavanje, tako da neće biti ni novog zapošljavanja", otkriva Fadil Novalić, premijer FBiH.
Uprkos moratorijumima na zapošljavanje, koji su na svim nivoima vlasti uvođeni proteklih godina, broj zaposlenih u javnoj upravi stalno je rastao. Tako rastu i troškovi financiranja njihovih primanja. Samo u Federaciji BiH ove godine bit će potrošeno 223 milijuna maraka na plaće zaposlenih u entitetskoj administraciji. Ukoliko ostane isti broj zaposlenih evidentno je da najavljena reforma neće donijeti neophodne uštede. Da je administracija glomazna i skupa, upozoravaju i iz Europske unije.
"Da bi se reforma ostvarile potrebna je državna služba, to jeste državni službenici koji će ih provoditi, jer netko mora to raditi", ističe Lars-Gunnar Wigemark, šef Delegacije Europske unije u BiH.
A reformska agenda nije švedski stol, pa da se sa njega uzima samo ono što se nekome sviđa, poruke je to iz Brisela domaćim političarima. To je samo jedan od tri uvjeta da bi BiH mogla da uđe u konkurenciju zemalja kandidata za punopravno članstvo.
"Razgovarali smo o mogućnosti da podnesemo takvu aplikaciju, i da ona bude prihvaćena od odgovarajućih institucija Europske unije", dodaje predsjedavajući Vijeća ministara BiH Denis Zvizdić.
A da bi se to i dogodilo, neophodno je da u BiH dođe do konsenzusa u vezi sa mehanizmom koordinacije, za koji se mjesecima govori da je usaglašen, ali nikako da bude i usvojen.
Optimizam - to je osjećaj koji dijele pradstavnici vlasti, ali i Europske unije, koja je zadovoljna provođenjem agende, ali pozitivnim ekonomskim pokazateljima. Premijer Novalić je rekao da je u FBiH zaposleno više od 6 tisuća ljudi, a da je bruto-društveni proizvod povećan za 4 posto.
